Kultura

30. studenoga

Predstavljanje autorice Jana Prević Finderle u Knjigozemskoj

Predstavljanje autorice Jana Prević Finderle u Knjigozemskoj

Nakon pauze, književni programi vraćaju se u najtopliji zadarski književni klub „Knjigozemska“ te najavljuju bogatu i aktivnu kulturnu sezonu 2025.

Knjigozemska, smještena u ulici Rikarda Katalinića Jeretova 5, nedaleko od najvećeg zadarskog mosta na Branimiru, već je godinama utočište za istinske ljubitelje kulture, gdje u intimnom klupskom prostoru redovno nudi najuzbudljivije i kvalitetnije programe.

Kao najavu nove sezone kulturnih događanja ovu subotu u Knjigozemskoj gostuje pazinska spisateljica, pjesnikinja, putopiskinja, kulturna aktivistica i arhitektica Jana Prević Finderle, čije će bogato iskustvo putovanja te umjetničkog rada u književnosti i arhitekturi Zadranima predstaviti lokalni autori Želimir Periš i Dora Mihanović.

U subotu 30. 11. 2024. u 19:30 sati

KNJIGOZEMSKA ZEMLJA DOBRIH KNJIGA I DIVNIH LJUDI

najavljuje kulturnu sezonu 2025. gostovanjem pazinske spisateljice i putnice: Jane Prević Finderle.

Jana Prević Finderle rođena je 1980. u Zagrebu, odrasla u Daruvaru, živi u Pazinu. Piše od početka š     kolovanja, a prvu knjigu objavila je kao posljedicu gostovanja na Goranovom proljeću 2014. Članica je Hrvatskog društva pisaca.

Jana, poput svih suvremenih renesansnih ljudi, sjajno balansira u različitim područjima i u svakom briljira: proza, poezija, arhitektura i putovanja, a tu lista ne staje.

Pričat će nam o knjigama i putovanjima, pa nas povesti u svoje zadivljujuće priče i očaravajuća mjesta.

Čitat ćemo tekstove iz Janinih knjiga:

„Most od sedre“, putopisne priče, Mala zvona, 2022.

„Herbarij“, priče o biljkama, Mala zvona, 2022.

„Put u Santiago“, putopis, Fotopoetika, 2024.

„Zootrop“, poezija, Jesenski i Turk, 2024.

Razgovor moderiraju: Želimir Periš i Dora Mihanović.

Glazbena podloga: autohtoni pazinski punk s Finderle potpisom:

Objavljene knjige:

„Šum mladosti“ (s Marijom Bogeljić), Gimnazija Daruvar, 1997.

„Ti još pričaš o nogometu“, Knjižnica Pazin i Matica hrvatska Pazin, 2013.

„Most od sedre“, putopisne priče, Mala zvona, 2022.      

„Herbarij, priče o biljkama“, Mala zvona, 2022.

„Put u Santiago“, putopis, Fotopoetika, 2024.

„Zootrop“, poezija, Jesenski i Turk, 2024.-

Most od sedre

U „Mostu od sedre“ autorica Jana Prević Finderle, na temelju vlastitog iskustva i sjećanja, uvodi nas u život putnika i svijet putovanja. Kratke putopisne crtice djeluju na čitatelja kao originalne razglednice; koncizan opis proizašao iz autoričinog dojma o nekom mjestu, suputniku ili gostu pred očima nam se pretvara u sliku. Od skromnog ljetovanja na Jadranskom moru u ranom djetinjstvu, preko nešto kasnijih obiteljskih putovanja automobilom u Pariz i London, pa sve do samostalnih lutanja svijetom u odrasloj dobi, autoričin tekst, ponekad humorističan, ponekad melankoličan, te gotovo uvijek nostalgičan, djeluje nam blisko te nas potiče da se i sami upustimo u pustolovinu. Tekst je popraćen crtežima Mate Rupića, koji je tehnikom tuša vješto i promišljeno  neke od živopisnih trenutaka Janinih priča prenio na papir.

Herbarij – priče o biljkama

Naše doba, čini se, pojačava osjetljivost za zeleni svijet, čija ugroženost postaje sve očitija. No osjetljivost Jane Prević Finderle za raslinje nije stvar suvremenih trendova, iako se potreba za stvaranjem herbarija od riječi možda javlja i pod utjecajem sve jače opće svijes     ti o važnosti zelenila u doba klimatskih promjena. Autorica ove knjige od najranije dobi živi u bliskoj povezanosti s biljkama, stoga može govoriti o njima iz posve osobne, gotovo lirske perspektive, autentičnim jezikom jednostavne prisnosti. U prvom planu joj nije nikakva općenita problematika kao ni botaničko znanje – iako mnogim znanjima očito raspolaže – nego osobni pojedinačni doživljaj, neki pomak, neko otkriće, neko malo čudo, poput onih na koja joj u doba adolescentskog spleena skreće pažnju njezina teta Mirjana kad joj govori o žiru i hrastu. (S. L.)

Put u Santiago

Putopis po drevnoj hodočasničkoj trasi od 800 kilometara do grada Santiago de Compostela na koji je autorica krenula da ocu ispuni želju o zajedničkom hodočašću. Autorica najčešće primjećuje krajobraze, jer je pasionirana planinarka, biljni svijet i arhitekturu, koju hitro i analizira, jer je po struci arhitektica. Sve će zapisati precizno i nenametljivo, s prstohvatom humora. Put koristi i za samospoznaju, te da izmjeri dosege snage volje i granice izdržljivosti tijela.

Ključno je u svemu tome i oko za detalj: za biljku, grm, neočekivani šimšir ili divlje tulipane na putu („sve je važno“), za arhitektonsku zanimljivost – gdje do izražaja dolazi (i) autoričina struka. A tu je i presudni osjećaj za mjeru: žulj je tu, mora ga biti, prije ili poslije, i on se, kako je i red, spomene i ukratko opiše, ali ga se ne protegne na cijeli Iberski poluotok, gdje je on samo jedan u svijetu tisuća i tisuća žuljeva, na tom ispitu strpljenja i duhovne i tjelesne izdržljivosti što ga, bez obzira na pojedine motive, predstavlja to hodočašće. (Iz uvoda Dinka Telećana)

 


Reci što misliš!