Izvjesne praznine, nedovršenost i atonalnost teksta Zijah A. Sokolović ispunjava svojim glumačkim umijećem i gradi cjelovitu kazališnu predstavu.

Uskoro započinje 2. Zadarski festival monodrame u produkciji Drame plus i Kazališta lutaka Zadar.

Festival je posvećen zadarskom glumcu i lutkaru Zlatku Košti.

Ovogodišnji festival trajat će devet dana, od 28. kolovoza do 5. rujna 2024., a zadarska će publika imati priliku pogledati deset predstava.

30. kolovoza - GOYA!

Nedavno je mladi znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u Krležinoj rukopisnoj ostavštini otkrio spisateljev mladalački dramski tekst Goya. Procjenjuje se da je nastao 1917. godine. Novoobjavljeni dramolet čitamo u kontekstu poznatog Krležina eseja o Goyi, u kojem piše:

Mnogo mislim o Goyi ovih dana (1926. god.). Pred četrnaest godina, ja sam sanjao o velikoj junačkoj pentologiji, o herojima, koji su stajali preda mnom kao Rodinov Balzac… Pet giganta htio sam da nacrtam, pet monumentalnih figura: Krista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu.

U središtu Krležine nedovršene dramske vizije Goya nalazi se umjetnik – slikar i njegova intimna drama.

Izvjesne praznine, nedovršenost i atonalnost teksta Zijah A. Sokolović ispunjava svojim glumačkim umijećem i gradi cjelovitu kazališnu predstavu.

U Goyinim monolozima ima mnogo grčevitog preispitivanja društvenopolitičkog sustava vrijednosti tog doba, kao i konformizma, hijerarhije vlasti i pozicije moći, dok se slikar istovremeno žestoko obračunava s umjetničkom i etičkom pozicijom dvorskog umjetnika. Ja sam plaćena dvorska luda, lakaj, ništarija! Ja nisam čovek! Jesam li ja moguće čovek? Imam li ja karaktera?

Goyinu unutarnjem sukobu pridružuju se u kratkim glumačkim etidama nakaradne dvorske lude i uštogljene dvorske dame, obijesni kraljevi, strijeljanja i mučenja, lavež pasa i rzanje konja, lascivne žene, mentalni bolesnici i mnogi drugi koji besciljno lutaju kraljevskim dvorom. Čuje se pohota i jezivi smijeh sumnjivih mračnih spodoba u dvorskim odajama. Tu su kroz Goyu, odnosno jednog čovjeka – glumca prikazani razvrat, zlo i nemoral, obijest i dosada. U grotesknim snovolikim etidama, poigravanjem glumačkim vještinama i različitim narativnim oblicima, glumac aktualizira bezvremen odnos umjetnika i vlasti.