Jedan od vodećih švicarskih muzeja umjetnosti objavio je da će ukloniti pet slika s jedne od svojih izložbi dok istražuje jesu li ih ukrali nacisti.

Djela koja su dio zbirke u muzeju Kunsthaus Zürich pripadaju nekim od najpriznatijih svjetskih umjetnika, uključujući Claudea Moneta i Vincenta van Gogha.

Dugo su postojale sumnje o podrijetlu djela u zbirci Emila Bührlea. Zbirka je dobila ime po trgovcu oružjem, rođenom u Njemačkoj, koji se obogatio tijekom Drugog svjetskog rata izrađujući i prodajući oružje nacistima.

Odluka o uklanjanju slika donesena je nakon objave novih smjernica za postupanje s velikim brojem umjetničkih djela koja još uvijek nisu vraćena obiteljima kojima su ukradena.

Umjetnička djela pod istragom su: Slikarev vrt u Givernyju Claudea Moneta, Portret kipara Louisa-Josepha Gustavea Courbeta, Portret Georges-Henri Manuel Henrija de Toulouse-Lautreca, Stari toranj Vincenta van Gogha i La route montante Paula Gauguina.

Odbor zaklade za kolekciju Emila Bührlea priopćio je da „nastoji pronaći pravedno i pravično rješenje za ova djela s pravnim nasljednicima bivših vlasnika u skladu s najboljim praksama“.

Šesto djelo u kolekciji La Sultane Edouarda Maneta također je bilo pod daljnjim ispitivanjem, ali je zaklada rekla da ne vjeruje da se nove smjernice primjenjuju na njega i da će se slika razmatrati zasebno.

„Zbog sveukupnih povijesnih okolnosti vezanih uz prodaju, Zaklada je spremna ponuditi financijski doprinos imanju Maxa Silberberga s obzirom na tragičnu sudbinu bivšeg vlasnika“.

Silberberg je bio njemački židovski poduzetnik čiju su opsežnu zbirku umjetnina nacisti prodali na prisilnim dražbama. Smatra se da je ubijen u nacističkom logoru Auschwitz tijekom holokausta.

Prema listu Neue Zürcher Zeitung, raspravljalo se o tome je li Silberberg bio prisiljen prodati La Sultane ili je to učinio dobrovoljno iz financijskih razloga.

Više od 20 zemalja, uključujući Švicarsku, složilo se ranije ove godine s novim najboljim praksama State Departmenta o postupanju s umjetninama koje su ukrali nacisti.

Te prakse izdane su povodom obilježavanja 25. godišnjice Načela Washingtonske konferencije 1998., skupa načela čiji je cilj vraćanje predmeta koji su ukradeni ili nasilno prodani.

Stuart Eizenstat, posebni savjetnik američkog državnog tajnika za pitanja holokausta, rekao je tijekom objave najboljih praksi u ožujku da se procjenjuje da "više od 100.000 od 600.000 slika i mnogo više od milijuna knjiga, rukopisa, obrednih vjerskih predmeta nikada nije vraćeno”.