književnost
FEKP dovodi pet stranih autora u Zagreb i Zadar od 5. do 9. lipnja
Festival europske kratke priče (FEKP), koji počinje u srijedu, 5. lipnja, otvorit će njemački pisac Ingo Schulze, jedan od pet stranih autora koji će sudjelovati u programu festivala čitanjem svojih djela i razgovorom, u Zagrebu i Zadru.
Jedan od najnagrađivanijih njemačkih autora druge polovice dvadesetog, kao i 21. stoljeća, Ingo Schulze, razgovarat će s novinarom i piscem Andrijom Škarom u Kazalištu Gavella. Schulzeov roman "Čestiti ubojice", koji je u prijevodu Sandre Brkljačić objavio Disput, nastoji razjasniti uzrok polarizacije društva i njegova skretanja udesno, počevši od jeseni 1989. kada je pao Berlinski zid.
Schulze je rođen 1961. u Istočnoj Njemačkoj. Pisati je počeo nakon pada Berlinskoga zida, te su glavna tematika njegovih priča posljedice "ujedinjenja", koje on naziva "nenasilnom smjenom Istoka i Zapada" no bez nostalgije, poručuje se u priopćenju organizatora, koji dodaje da su njegove priče "majstorski zapletene da vam nije ni jasno da ste zarobljeni, a onda kad shvatite, već ste pri kraju knjige".
Četvrtak donosi gostovanje dvoje autora u Knjižari Fraktura. Irska spisateljica Nuala O’Connor (Nuala Ní Chonchúir), rođena 1970., majstorica je kratke priče i poezije, iako piše i romane. Poznata je po svojim humorističnim, ali i tužnim opservacijama, a junakinje njezinih djela raznovrsne su - ponekad gusarice, ponekad partnerice velikih autora. Njezine su priče humane, tople i nepretenciozno mudre, poručuje organizator.
Autorica je romana "Nora" koji je u Hrvatskoj objavio nakladnik Ocean More (u prijevodu Mije Pervan). Riječ je o moćnoj fikcionalnoj biografiji Nore Joyce, koja je ostala zapamćenom kao “najvažnija muza irske književnosti”, a bila je zapravo mnogo kompleksnija, snažnija i zanimljivija osoba nego što to ukazuje njezina reputacija.
Nakon O'Connor, slijedi razgovor s jednim od najboljih kolumbijskih i uopće latinoameričkih pisaca. Héctor Abad Faciolince, rođen 1958., autor je romana, eseja i književni urednik kojeg mnogi smatraju najvećim piscem nakon latinoameričkoga booma šezdesetih, prema riječima organizatora. Njegova proza, iako mračna i tragična, prepuna je "pukotina kroz koje dopire svjetlost", te autor "kirurški precizno portretira kolumbijsku svakodnevnicu stilom zbog kojeg ga razlogom smještaju na Olimp kolumbijske književnosti", prema riječima organizatora.
Dva su njegova romana objavljena u izdanju Petrinih knjiga, a posljednji, "Zaborav koji ćemo biti", memoarska je proza satkana od obiteljskih odnosa i malih stvari koje čine sazrijevanje, običaje i život sam. Roman je intimna i nježna posveta njegovu ocu Héctoru Abadu Gómezu, liječniku, profesoru, društvenome aktivistu i političaru koji je zbog svoga angažmana ubijen 1987. u kolumbijskome gradu Medellínu. S autorom će razgovarati Roman Simić.
Književna čitanja, format po kojem je Festival europske kratke priče najprepoznatljivijii, a u kojem pisci nakon kratkog razgovora pred uvijek zainteresiranom publikom čitaju svoje radove, također će se održati u četvrtak. U Vintage Industrial Baru nastupit će Chloe Aridjis, meksičko-američka spisateljica u nas najpoznatija po romanu "Knjiga oblaka" (Profil, prevele Jagoda Splivalo-Rusan i Giga Gračan) i Nuala O’Connor.
Chloe Aridjis, rođena 1971. u New Yorku, piše hipnotičnu prozu prepunu poezije koja je više nalik djelima simbolizma nego stvarnosnoj prozi. Bavi se odnosom magije i poezije, a organizator navodi da su joj "metafora i sugestija draži od onoga što je oku vidijivo". Na njezin je rad utjecali su Jorge Luis Borges i Ted Huges koje je upoznala u djetinjstvu.
Autorica će nastupati i na zadarskome dijelu Festivala dan kasnije. Zadarski plesni ansambl izvest će točku nadahnutu filmom "Female Human Animal" za koji je Aridjis napisala scenarij, ali i glumila u njemu, nakon čega će s njome razgovarati Morana Zibar.
Večer čitanja otvorit će Hassan Blasim, čiju je knjigu "Irački Krist" prevela Mihaela Velina, a objavila Fraktura. Blasim se rodio 1973. u Iraku, te je 2004. izbjegao u Finsku zbog svojih redateljskih podviga. Blasim piše "zapadnom oku neugodne priče, groteskne, morbidne, prepune krvi, klanja, ali i nevjerojatne topline, humanosti i magičnosti", poručuje organizator, koji njegove priče naziva "predivno stravičnima i okrutno lijepima", a inspiraciju za njih crpi iz usmene književnosti, arapskog kanona, Kafke, Borgesa i Cortázara.
"U njegovim svjetovima magijska i mitska bića žive rame uz rame s ubojicama, izbjeglicama i Ijudima koji jednostavno žele voditi dostojanstven život", poručuje se.
Večernja čitanja u Zadru idući dan održat će Faciolince i O'Connor, a Blasim će svoja djela posljednji dan Festivala čitati u Zagrebu u Vintage Industrial Baru.
FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Tradukijem, Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu, Literature Ireland te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – GDK Gavella, Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.
Vezane vijesti
-
Odjel za povijest organizira javno predavanje dr. sc. Mirka Sardelića "Renesansni brodovi kao ploveći sustavi i posrednici međukulturne razmjene".
-
U Kazalištu lutaka Zadar održat će se svečana akademija povodom proslave 220. godina od osnutka Gimnazije Vladimira Nazora
Izdvojeno
-
Istezanje svako jutro može poboljšati fleksibilnost i opskrbiti vas energijom za dan koji je pred vama. Većina ljudi ima potrebu protegnuti se nakon buđenja kako bi ublažili ukočenost zglobova i poboljšali cirkulaciju.
-
Gostujući kod Mile Moralić u Točki na tjedan, predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin otkrila je što najviše zamjera aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću
-
Širom Izraela u nedjelju su se oglasile sirene nakon čega je uslijedilo više raketnih napada iz smjera Libanona u kojima je ranjeno više ljudi, objavila je izraelska vojska.
-
Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Reci što misliš!