U četvrtak 25. travnja 2024. godine, u 11:30 sati, doc. dr. sc. Josip Lasić (Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja) održat će predavanje na temu „Jezik i komunikacija potomaka hrvatskih iseljenika na Novome Zelandu”

Predavanje je rganizirano u sklopu Lingvističke sride, serije javnih predavanja o jezikoslovnim temama u organizaciji Odjela za lingvistiku na Starome kampusu, Obala kralja Petra Krešimira IV., br. 2, II. kat. 

Predavanje će se održati u suorganizaciji s Hrvatskim društvom za primijenjenu lingvistiku (HDPL), a postoji i mogućnost praćenja predavanja online putem aplikacije Zoom, preko sljedeće poveznice

Meeting ID: ‪826 1365 4150

Passcode: 208827

...

Sažetak: Novozelandska književnica hrvatskih korijena Amelia Batistich (1915. – 2004. ) nepune će dvije godine prije smrti objaviti roman-dnevnik „A better life – the diary od Ivana Ivanovich, Dargaville (1924. – 1925.)“.

Tim je romanom, kako je to činila i ranijim proznim uratcima, željela novozelandsku publiku upoznati s vlastitim odrastanjem i srastanjem (uklapanjem) doseljenika s hrvatskih prostora u novozelandsku multikulturalnu zajednicu.

Glavna junakinja romana imaginarna je djevojčica Ivana Ivanovich kroz čije se ponašanje i promišljanje oslikavaju brojne bitnosti za današnje razumijevanje puta (iskustva) od dolaska s hrvatskih prostora preko adaptacije pa do (potpune) integracije u novozelandsku (anglofonu) svakodnevicu.

Na tragu je toga romana predavanje usmjereno prema prikazivanju današnje (o)čuvanosti i vidljivosti prije više desetljeća donesenoga / prenesenoga / unesenoga identiteta i specifičnih kulturnih (i jezičnih) obrazaca s hrvatskih prostorā iseljavanja. Ima li uopće tragova (s) prostora iseljavanja predaka danas na Novome Zelandu, gdje te tragove tražiti među potomcima i kako ih u konačnici interpretirati - pitanja su na koje predavanje želi ponuditi odgovore.

Terensko istraživanje provedeno u veljači i ožujku 2023. potvrdilo je ranije pretpostavke: (1) hrvatskoga kao jezika komunikacije među potomcima hrvatskih iseljenika na Novome Zelandu nema i (2) angažman u (o)čuvanju identiteta predaka ogleda se danas kroz aktivnosti pojedinaca, klubova i organizacija. Predstavljanjem dijela rezultata provedenoga istraživanja u novozelandskim gradovima (Whangarei, Kaitaia, Ahipara, Dargaville i Auckland) glavni je cilj predavanja ukazati na nužnost daljnjih (interdisciplinarnih) terenskih istraživanja među potomcima iseljenika s hrvatskih prostora na najudaljenijemu (ne)naseljenome dijelu svijeta (od kraja 19. do polovice 30-ih godina 20. stoljeća).