Znanstveno-popularna monografija „Hrvatska vinska kultura“ autorice Tanje Baran predstavljena je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Uz autoricu na predstavljanju su u utorak sudjelovala trojica recenzenata - professor emeritus Stipe Botica, Božo Skoko i Božo Horvat te uime nakladnika Prigorskog Media Željko Picig, priopćeno je u srijedu.

Riječ je o svojevrsnoj enciklopediji vezanoj uz vino, u kojoj je autorica pokazala da sjajno razumije kulturu, a Hrvatsku je uklopila u svjetske vinske procese tijekom prošlosti. Kroz poglavlje 'Vino u Bibliji' uz pomno izabrane tekstove izvrsno je pokazala kršćanske utjecaje na život, tradiciju, vino u Hrvata, istaknuo je Botica.

Recenzent Skoko predstavio je više primjera vezanih uz hrvatsko vino koji su odjeknuli u svjetskim relacijama, poput najpopularnije američke vinske sorte zinfandel čije je podrijetlo oslonjeno na dalmatinsku autohtonu vinsku sortu crljenak kaštelanski.

„U vremenima kad hrvatska vina postaju globalno prepoznatljiva i kada se afirmira hrvatska vinska tradicija i kultura u svijetu, ova će monografija pomoći u predstavljanju važnog segmenta tē bogate hrvatske baštine. Ovo je djelo važno kao znanstvena knjiga kakvu dosad u Hrvatskoj nismo imali", dodao je Skoko.

"Autorica temeljito ističe i usustavljuje povijesnu kulturnu baštinu, vinske ceste i regije koje nude putovanja kroz prekrasne krajolike vinorodnih regija, povezujući ljude s vinogradima, vinarijama i lokalnim tradicijama. Također daje detaljan pregled brojnih manifestacija i običaja posvećenih vinu koji okupljaju zajednicu, potiču kulturnu razmjenu te promiču lokalne vinare i njihove proizvode", rekao je recenzent Horvat.

Time se pridonosi očuvanju autentičnosti i kulturne vrijednosti hrvatskoga vinskog naslijeđa, dodao je.

U monografiji „Križevački štatuti“ i ostale hrvatske vinsko-pajdaške regule

Autorica Tanja Baran u knjigu je utkala opise svjetske vinske kulture i utjecaje na hrvatsku baštinu, prikazala je razvoj hrvatske vinske kulture u seoskim, građanskim i aristokratskim sredinama, opisala vinsko-pajdaške regule tijekom prošlosti, običaje vezane uz vino iz cijele Hrvatske, vinske svece, a onda i hrvatsku vinsku kulturu u književnosti, likovnim umjetnostima i glazbi.

"Tome sam dodala originalne tekstove iz „Križevačkih štatuta“ i ostalih hrvatskih vinsko-pajdaških regula koje danas uopće ne poznajemo, te tekst velikog rituala o krštenju mošta. Tako sada sve ključno vezano uz hrvatsku vinsku nematerijalnu baštinu imamo na jednom mjestu“, naglasila je autorica.

Apelirala na svijet hrvatskoga vinskog biznisa na očuvanje hrvatskoga jezika u vinskim tijekovima, jer je u uporabi diljem vinske Hrvatske sve češće samo engleski jezik.

Znanstveno-popularna monografija „Hrvatska vinska kultura“ opsega je 456 stranica, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije.