Nema imena knjige koje bi bolje opisalo ovo djelo o značajnom mjestu središnjeg Jadrana, istaknuo je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

„Sukošan – na dodiru Kotara i mora“ naslov je monografije u suizdanju Sveučilišta u Zadru, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Općine Sukošan i Turističke zajednice Općine Sukošan, koja je sinoć predstavljena u Domu mladeži, na istom mjestu gdje se 2018. godine održao istoimeni skup.

Nema imena knjige koje bi bolje opisalo ovo djelo o značajnom mjestu središnjeg Jadrana, istaknuo je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

- Sveučilište je s više svojih znanstvenika sudjelovalo u nastanku ove monografije, a za okupljanje rukopisa iz različitih znanstvenih disciplina zaslužni su urednici Milorad Pavić i Mirisa Katić Piljušić. Taj tandem priredio je jedno djelo koje možemo prispodobiti kao svojevrsnu znanstvenu simfoniju, koja ima raznovrsne rasprave, od valova mora, šumova bure i juga, do onoga što se zbiva u zaobalju. Posebno je bila važna uloga Općine Sukošan i načelnika Ante Martinca, jer je jedan od sveučilišnih ciljeva suradnja akademske i lokalne zajednice. Dio ovih radova mora biti praktično primjenjiv kao osnova budućoj izradi strateških i prostorno-planskih dokumenata ove općine. Nakon monografije o Bibinju nastavljamo „popločavati“ obalu novim djelima, pa tako slijedi monografija o Sv. Filipu i Jakovu, najavio je rektor Faričić.

Predstavljanje je uprizorenjem otvorio Teatar Kuntrata, čiji su članovi čitali dijelove glagoljskih dokumenata iz sukošanske prošlosti. Istaknuto je žaljenje kako među nazočnima nema danas pokojnih Šime Peričića i Pavla Kere, koji su bili dio inicijative o znanstvenoj valorizaciji sukošanske prošlosti. Načelnik Ante Martinac izrazio je zadovoljstvo konačnim rezultatom, uz uvjerenje da su otvorene neke nove teme i ostavljen prostor za daljnja istraživanja o Sukošanu.

Radove iz monografije predstavili su recenzenti Ante Gverić i Mateo Bratanić. Monografija je podijeljena u pet tematskih blokova: prirodoslovlje; arheologija, povijest i povijest umjetnosti; kulturna baština; stanovništvo i gospodarstvo te Župa, s ukupno 32 rada na kojima je radio 41 autor. 

Čitatelji će u monografiji moći saznati brojne zanimljivosti iz prošlosti i sadašnjosti Sukošana, pa tako i o sukošanskim i debeljačkim toponimima koji su iščezli iz svakidašnjega govora, antičkoj luci Barbir iz razdoblja od kraja 1. do kraja 5. stoljeća, crkvi Gospe od Milosrđa podignute 1650. godine, koja je sa svojim puškarnicama imala i obrambenu ulogu, solanama i mlinovima u Srednjem vijeku, nadbiskupskom ljetnikovcu Palac, sukošanskim težacima, bratovštinama, govoru, nošnji...

Monografija će nesumnjivo pobuditi interes šire javnosti, posebice lokalnog stanovništva koje se identificira s prostorom i ljudima o kojima je riječ u radovima, a neki od njih, s obzirom na gospodarske teme svakako će biti u prilici lakše sagledati različite mogućnosti iskorištavanja prirodnih i društveno-gospodarskih resursa naselja Sukošana i njegova okruženja.