Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. veljače) obvezuje nas da se podsjetimo sljedećih činjenica, piše Staroslavenski institut.

1) povijest Hrvata neopisiva je i nespoznatljiva bez glagoljaštva, hrvatskoga odvjetka ćirilometodske tradicije

2) glagoljaštvo obuhvaća pismenost na hrvatskom tipu glagoljice i na hrvatskom tipu ćirilice (glagoljica je autorsko pismo, a ćirilica se razvila iz grčkoga alfabeta)

3) prvi dokumentirani spomen glagoljaštva vezan je za splitski crkveni sabor 925. godine, a njegovo povlačenje iz povijesti za Drugi vatikanski koncil u 20. stoljeću

4) zlatno doba hrvatskoga glagoljaštva, u kojem nastaju najreprezentativnije rukopisne knjige i koje se završava pojavom tiska, obuhvaća 14. i 15. stoljeće

5) Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva slavi se 22. veljače jer je toga dana 1483. godine izdana prva hrvatska tiskana knjiga, glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), od kojega je danas sačuvano 14 primjeraka

6) priređivači Prvotiska nisu se potpisali niti su zabilježili gdje je misal otisnut (promislimo vrijednosti koje su u temelju te odluke!!)

7) živahna rasprava o tome gdje je Prvotisak mogao biti tiskan uključuje Rim, Veneciju, Izolu, Kosinj, Senj i Modruš, a na pitanje tko je to mogao biti, progovaraju jezične osobitosti misala koje upućuju na Istrane

8) u kalendaru Prvotiska za dan 14. veljače piše »Kurila i Metudie ispovêdniku«, a za 30. rujna »Eronima prozvitera ispovêdnika«

9) Jeronimu, Ćirilu, Metodu i Grguru Ninskom posvećen je dokumentarni film Mitski i zbiljski glagoljaški velikani (danas na HTV 3 u 16,05 h)

10) mlađem i zbiljskom glagoljaškom velikanu, Vidu iz Omišlja, i njegovoj kultnoj knjizi iz 1396. posvećena je Večer hrvatske glagoljice i glagoljaštva (danas u 18 sati na Zoomu: https://t.ly/MSn1D).