Godine 2005. započela je manifestacija Noć muzeja, koja se iz zagrebačkoga lokalnog projekta već 2007. g. proširila na nacionalnu muzejsku zajednicu u nastojanju da se skrovite i vrijedne muzejske zbirke i fondove učine vidljivima širokim slojevima stanovnika, često nesvjesnima onoga što se financira iz državnog i lokalnih proračuna.

Od 2005. do 2024. ovu je manifestaciju posjetilo preko četiri milijuna posjetitelja (točnije, 4.027.084; u trenutku pisanja ovog teksta ovogodišnju 19. Noć posjetilo je 137.340 posjetitelja, čija će brojka rasti od ponedjeljka kako institucije budu popunjavale statističke podatke), a od početnih šest ustanova dospjelo se do današnjih preko stodvadeset.

U međuvremenu su se ovoj manifestaciji pridružili i drugi akteri AKM zajednice (arhivi i knjižnice), u čijim se prostorima također odvijaju programi Noći muzeja u skladu s tematskim mottom pojedinačne manifestacije, koji od 2014. g. postavlja okvire kulturalnog programiranja manifestacije.

Devetnaesta po redu Noć muzeja (19. siječnja 2024.) odvija se u znaku teme Muzeji i Nova publika, koja latentno progovara o onome što tišti mnoge vrijedne i angažirane djelatnike cijelog AKM sektora: kako za naše sadržaje pridobiti nove generacije, odrasle u digitalnom svijetu i najčešće bez osobnog odnosa prema povijesnom i kulturnom nasljeđu?

Osim otvaranja vrata za muzejske zbirke, muzealci su organizirali više ili manje uobičajene tematske izložbe, obilaske postava uz stručna vodstva i predavanja, ali i brojne radionice za djecu i mlade, digitalne i interaktivne sadržaje, virtualne obilaske postava i lokaliteta – te glazbene sadržaje.

Koje mjesto može zauzeti glazba u kulturnome nacionalnom događanju visoke vidljivosti, može pokazati primjer Zadra, koji je sa svojom tri tisuće godina starom poviješću, iznimno bogatim muzejima, ali i neprocjenjivo vrijednom glazbenom prošlošću nezaobilazna točka na nacionalnoj muzeološkoj, glazbenoj i općenito kulturnoj karti.

Zadarsku glazbenu Noć muzeja oblikovala su dva atraktivna događanja, koncerti kvarteta 4Homo u Arheološkom muzeju Zadar te lutnjista Krune Carića u dvorani XX u Providurovoj palači.

Glazbeni program internacionalnog ansambla 4Homo u Arheološkom muzeju odvijao se kroz tri nastupa (u 19, 21 i 22.30 sati) kojima se doista pristupilo glazbenoj arheologiji u doslovnom smislu te riječi i njenom stapanju sa suvremenošću kroz ambijentalnu glazbu kojom se nastojalo rekonstruirati hipotetski zvuk svakodnevice prapovijesne zajednice (priroda, životinje, događanja u životu zajednice…) u tri trenutka jednog dana (poslijepodne, večer i buđenje idućeg dana).

Najinteresantniji aspekt koncerta svakako predstavlja svirka Katinke Dimkaroske na rekonstrukciji neandertalske frule tidldibab sa slovenskoga arheološkog lokaliteta Divja baba, koja se inače smatra najstarijim pronađenim puhačkim instrumentom.

Osim na fruli, Katinka Dimkaroska svirala je i na tapanu, a ostali članovi ansambla Mauro Bon (bas gitara, udaraljke, luk, glasovi), Sandro Carta (truba) i Martin O’Laughlin (didgeridgoo, udaraljke) kreirali su soundscape koji se svojom narativnošću izvrsno uklopio u prostor neolitičkog postava Arheološkog muzeja.

Osim toga, glazba nije bila nakalemljen dodatak, već se tematski uklopila u druge sadržaje u organizaciji Arheološkog muzeja kojima se nastoji ocrtati svakodnevni život prapovijesnog čovjeka.

Da je ovakav pristup dobar organizacijski potez, vidljivo je u paralelnom odvijanju radionica s djecom koja su svoje slike postavljala u paleolitičku „pećinu“ od pak papira u istom prostoru odvojenom zastorom te bi na koncert „dolepršala“ mlađahna publika kojoj je i bilo namijenjeno događanje; zajednički zvukovi djece i roditelja (smijeh, govor) upotpunjuju, a ne ometaju imaginarnu i fluidnu prapovijesnu zvučnu sliku.

Ansambl ima značajno iskustvo suradnje s muzeolozima i arheolozima u Italiji i Sloveniji na sličnim događanjima i festivalima pa predstavlja konceptualno osvježenje i sjajan odgovor na temu Noći muzeja u ugodnoj i opuštenoj atmosferi.

Drugi koncert pod nazivom Plovidba renesansnim Mediteranom u organizaciji Koncertnog ureda Zadar odvijao se u reprezentativnom prostoru Providurove palače, čija je Izložbena dvorana XX ugostila izvrsnoga mladog zagrebačkog lutnjista Krunu Carića, koji je u gotovo dvosatnom programu s početkom u 21.30 sati oduševio zadarsku publiku probranim mediteranskim renesansnim repertoarom španjolskih, talijanskih i francuskih skladatelja (od Luysa Milana do Le Roya i Besarda), a u posljednjih nekoliko brojeva Carić je posegnuo za rababom i grčkim melodijama.

Neortodoksnost, neposrednost i umješnost  iznimno darovitog umjetnika i studenta filozofije, koji je umjesto institucionalnom pristupio (arhaičnom) obliku osobnog učenja od starijih majstora lutnjista, ocrtavaju se ne samo u njegovim verbalnim uvodima u glazbenotematske blokove, već i u visokoj tehničkoj razini s opuštenim ophođenjem prema osjetljivom instrumentu i blistavim bojama kojima je osjenčao izvedbe pojedinačnih djela.

Ovaj glazbenik intuitivno naslućuje usku vezu između rane glazbe i različitih suvremenih pučkih i folklornih glazbenih izričaja koji današnjim interpretima pomažu u glazbenoarheološkim rekonstrukcijama/reinterpretacijama izvedbi iščezlih glazbi – te će uvijek biti dobrodošao u gradu stoljetne glazbene prošlosti i Glazbenih večeri u Sv. Donatu.

Dodiri različitih umjetnosti u manifestacijama predstavljaju povratak jedinstvu svakodnevnog života u kojem nije postojalo strogo odvajanje različitih pojavnih umjetničkih aspekata. Dakle, glazba itekako može i treba biti dio ovakvih kulturnih događanja koja okupljaju visoku koncentraciju posjetitelja i imaju svoj udio u medijskom prostoru.

Neki od mladih posjetitelja koji su do susjedne dvorane prošli kroz Izložbenu dvoranu XX Providurove palače vjerojatno su po prvi put u životu vidjeli lutnju i čuli njezin zvuk uživo. Vjerujemo da će i idućih godina glazbeni sadržaji zadržati svoje mjesto u ovoj manifestaciji: k tome, upravo je glazbi bila 2017. g. posvećena Noć muzeja (Glazba kao tema).

Zadar u idućih nekoliko mjeseci čeka nekolicina glazbenih događanja. Najprije utabana koncertna sezona. Veljaču obilježavaju tri koncerta (Terezija Cukrov s programom W. A. Mozarta i O. Messiaena na fortepianu i klaviru, potom Davor Križić i Jazz orkestar HRT-a s glazbom Davora Križića i naposljetku Pororoca, glazba s istoimenog albuma sardinijskih jazz glazbenika Alessandra Caua, Tancredija Emmija i Federica Fenua). Od ožujka do početka Glazbenih večeri u Sv. Donatu u srpnju na koncertima će muzicirati Zadranima dobro poznati glazbenici i, dakako, Zadarski komorni orkestar.

U ožujku slušat ćemo hrvatske skladatelje za trubu i klavir u izvedbi Vedrana Kocelja i Krešimira Starčevića, u travnju će crkva svetog Nikole biti domaćinom Hommage à cellomania (in memoriam Valteru Dešpalju) s Ansamblom violončela bivših studenata Valtera Dešpalja pod vodstvom Kajane Pačko. Svibanjski i lipanjski koncerti također će se odvijati u prostoru crkve svetog Nikole: u svibnju Ansambl Antiphonus i Petrit Çeku, u lipnju Zadarski komorni orkestar pod vodstvom Stefana Milenkovića s Carminom Buranom. 

Izvan koncertne sezone u proljeće se tradicionalno organizira Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova Zadar za amaterske pjevačke zborove, kada – osim službenog natjecateljskog dijela – zadarski trgovi odzvanjaju neposrednim i ad hoc zborskim izvedbama.

Lipanj posljednjih nekoliko godina obilježava i urbani festival KvartArt u kvartu Voštarnica u prostoru oko Gradske knjižnice Zadar i novootvorenog Centra za suvremenu kulturu, umjetnost i mlade, u kojem su glavni nositelji programa kreativni individualci i udruge.

Stvaralački, opušten i spontani naboj događanja na otvorenom svojom pozitivnom energijom i dobrom atmosferom okuplja brojne Zadrane mlađe i srednje generacije – stoga s uzbuđenjem čekamo lipanjski KvartArt, na kojemu svatko može pronaći nešto za sebe.