Bogate nalaze dala su intenzivna arheološka istraživanja koja već desetak dana provodi šibenska ustanova Tvrđava kulture na lokalitetu sv. Ivan del Tyro. Riječ je o lokalitetu na gotovo 450 metara visokoj isturenoj stijeni, u brdskom lancu između šibenskih naselja Grebaštice i Vrsnog.

Do sada su pronađeni ostaci masivnog bedema, crkvenog namještaja te desetak grobova. 

- Krenuli smo s istraživanjem točno 40 godina nakon što su ovu poziciju prvi put posjetili stručnjaci iz Muzeja grada Šibenika. Donedavno jedini znanstveni tekst napisao je baš sadašnji ravnatelj Željko Krnčević, u kojem je, zbog površinskih nalaza i sjajne strateške pozicije na kojoj se lokalitet nalazi, opravdano pretpostavio postojanje kasnoantičke utvrde – navodi Andrija Nakić iz Tvrđave kulture, voditelj trenutnih istraživanja.

Već duže je poznato da brijeg na kojem se istražuje nosi ime po srednjovjekovnoj crkvici sv. Ivana del Tyro. O njoj je skrbila stara šibenska obitelj Dragojević, a navodno je srušena zbog dotrajalosti oko 1570. godine.

- Zainteresirali smo se za lokalitet jer je ipak riječ o utvrdi. Potom smo otkrili nove arhivske podatke koji su također govorili o nekakvom utvrđenju. Konačno, razriješili smo i taj zagonetan toponim del Tyro, koji se odnosi na nekadašnji istoimeni samostan na hodočasničkom putu između Akre i Jeruzalema. Očito je netko iz Šibenika, vjerojatno član obitelji Dragojević, bio na hodočašću i prenio naziv tog samostana na našu obalu – govori povjesničar Josip Pavić iz Tvrđave kulture.

Dodatni impuls Tvrđavi kulture za početak istraživanja došao je donacijom tvrtke wpd Adria, svjetskog lidera u korištenju obnovljivih izvora energije, čija se vjetroelektrana Orlice nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta. Rezultati su za sada poprilično opsežni. 

- Na stijenama smo pronašli ostatke žbuke koje smo još početkom godine poslali na dataciju u Institut Ruđer Bošković. Inicijalni su rezultati pokazali da potječe iz 13. stoljeća. Krenuli smo istraživati nasip u blizini tih stijena i odmah naišli na ostatak snažnog bedema s trokutastom istakom prema sjeveru. Također smo otkrili desetak grobova koji su u nasip umetnuti nekoliko stoljeća kasnije, kad je bedem već bio porušen – objašnjava Nakić, koji dodaje da povijesna, arheološka i antropološka interpretacija pronađenih nalaza tek predstoji.

Ovogodišnji radovi trajat će još nekoliko dana, no oni su tek uvod u dugotrajno i sustavno istraživanje lokaliteta, budući da su pomnim pregledom otkrivene linije zidova na zapadnoj, kao i na istočnoj padini.

- Tek smo počeli, a već imamo mnogo novih informacija. Lokalitet je prepun zagonetki, od samog svog imena nadalje. Segment po segment, nadam se da ćemo doći do kraja – zaključuje Pavić.