Slika „Gospa od Milosti“, izložena u sakristiji Crkve sv. Frane u Zadru, djelo je glasovitoga srednjovjekovnoga hrvatskoga slikara Blaža Jurjeva Trogiranina, objavio je u srijedu na konferenciji za novinare gvardijan Samostana sv. Frane Stipe Nosić.

O slici je pisalo više povjesničara umjetnosti i atribuiralo je uglavnom talijanskim slikarima, ali iz  arhivskih dokumenata ipak proizlazi da je riječ o oltarnoj slici koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin i oporučno je 1448. ostavio franjevcima, rekao je Nosić.

Slika, ulje na drvu, dimenzija 335,5 x 254 cm, prikazuje Blaženu Djevicu Mariju koja pod plaštem ima brojne svece i svetice u raju, ali i mnoge muškarce i žene na zemlji.

Motiv je poznat, a slike sa sličnim detaljima nazivaju se „Gospa od Milosti“, „Gospa od Milosrđa“ ili „Milosrdna Gospa“, kaže Nosić.

Prema riječima gvardijana Nosića, Blaž Jurjev Trogiranin umro je prije nego što je završio sliku pa je ona nedovršena postavljena na oltar u kapelu pokrajnje crkvene lađe. Na tom oltaru stajala je nekoliko stoljeća, a u arhivskim dokumentima oltar je nazivan: „Oltar Gospe od Milosti“, oltar „Ara celi“ ili „Altare privilegiato“ (privilegirani oltar).

Riječ je o jednoj od većih slika rađenih uljem na drvu u Hrvatskoj koja se može nazvati najteološkijom umjetničkom slikom na hrvatskim prostorima. Na slici su dva prikaza crkve - crkva zemaljska i crkva nebeska. Uz svetačke likove, koji na neki način tumače teološku poruku slike, autor je u alegorijskom prikazu ocrtao vezu s franjevačkom crkvom i regionalnim političkim prilikama, objašnjava gvardijan.

Po likovima koji se prepoznaju očito je da slika ima jaku alegorijsku poveznicu sa zadarskom franjevačkom crkvom i Zadarskim mirom, koji je 1358. potpisan u sakristiji te crkve.

Slikar je svoj lik kao autoportret ugradio u figuru svetog Franje Asiškog u crkvi zemaljskoj. Riječ je o umjetniku, koji se prema vlastitoj želji, zapisanoj u njegovoj oporuci, dao pokopati u franjevačkom habitu u Crkvi sv. Frane.

Da se podatak iz oporuke odnosi na sliku „Gospe od Milosti“ potvrđuje činjenica da je slika izrađena na drvu, na materijalu na kojemu je umjetnik uglavnom radio, kaže Nosić.

Tumač likova slike Gospe od Milosti

1 Lav, atribut evanđelista Marka s natpisom: VICIT LEO DE TRIBU IUDA RADIX DAVID.

2 Leteći bik, atribut evanđelista Luke s natpisom: AVE GRACIA PLENA DOMINVS TECVM.

3 Anđeo, atribut evanđelista Mateja  s natpisom: QUOD ENIM IN EA NATUM EST DE SPIRITU SANCTO EST.

4 Orao, atribut evanđelista Ivana s natpisom: VERBV(M) CARO FACTV(M) EST ET HABITAVIT IN NOBIS.

5 Sveti Ivan Krstitelj.

6 Sveti Pavao.

7 Sveti Petar.

8 Sveti Stjepan, prvomučenik.

 9 Sveti Jeronim.

10 Papa Nikola IV., svjetovnog imena Girolamo Masci d`Ascoli, porijeklom Lisciano (Ascoli Piceno), bio je zadarski franjevac. Prije nego je postao papa vršio je službu gvardijana samostana, provincijalnog ministra (1272.) provincije. Bio je 191. papa Katoličke crkve od 22. veljače 1288. do 4. travnja 1292.

11 Sveti Ljudevit (1214. – 1270.), zaštitnik Franjevačkog svjetovnog reda.

12 Sveti Dominik, osnivač Reda propovjednika.

13 Sveti Franjo Asiški, osnivač Franjevačkog reda.

14 Sveti Antun Padovanski.

15 Sveta Marija Magdalena.

16 Sveta Elizabeta Ugarska ili Türinška (1207. – 1231.)  zaštitnica Franjevačkog svjetovnog reda.

17 Sveta Klara Asiška utemeljiteljica Reda klarisa.

18 Sveta Katarina Aleksandrijska.

19 Elizabeta Kotromanić (bez krune). Bila je kraljica dok je njezin muž Ludovik bio živ.

20 Hedwiga, kćerka Ludovika I i Elizabete Kotromanić. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom u Krakovu 8. srpnja 1997.

21 Hedwigina sestra Marija.

22 Elizabeta (1305. – 1380.), majka Ludovika I.

23 Natpis, preuzet iz franjevačke centralne Crkve Santa Maria in Ara coeli u Rimu.

24 Prizor Prikazanja u hramu.

25 „Plava mrlja“ koja krije pticu pelikana ili anđela?

26 Hram (crkva).

27 Isus na križu, a ispod križa su: Marija Isusova Majka, Marija Magdalena, Marija Kleofa sestra njegove Majke, i „učenik koga je Isus ljubio“.

28 Stablo cedra.

29 Papa Nikola IV.

30 Kraljica Elizabeta Kotromanić  (oko 1340. - 1387.)., žena Ludovika I.

31 Sveti Franjo Asiški (autoportret slikara).

32 Posavski gonič.

33 Ludovik I. (1326. – 1382.), hrvatsko-ugarski kralj.

34 Katarina, kći Ludovika I. i Elizabete, umrla kao dijete u dobi od osam godina.

35 Marija, kćerka Ludovika I. i Elizabete Kotromanić.

36 Hedwiga, kćerka Ludovika I. i Elizabete Kotromanić, postala je 1384. Poljska kraljica.

37 Elizabeta (1305. – 1380.) majka Ludovika I.

38 Nikola Matafar (potkraj 13. stoljeća – 1367.), ili sveti Ljudevit (1274. – 1297.), biskup Toulousa.

39 Hrvatsko-dalmatinski ban Ivan Ćuz (1331.?, - 1381.?).

40 Franjo Jurjević (de Georgis), vitez kralja Ludovika I.

41 Blaženi Jakov Zadranin („Giacomo Illirico“) (oko 1400. – 1496).

42 Sveti Antun Padovanski.

43 Sveti Jakov Markijski.

44 Sveti Jeronim.

45 Vranski prior Balduin Cornuti.

46. Agneza Ugarska (1280. - 1364.).

47. Agneza Ugarska.