Nagrada Fonda Miroslav Krleža za 2021-2022. godinu uručena je u petak u DHK Igoru Zidiću za knjigu "Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968-2014.", a povelja Borisu Domagoju Biletiću za knjigu "Hvatanje zraka".

Član povjerenstva za dodjelu nagrade i povelje Ivica Matičević istaknuo je kako su Zidićeve misli i tvrdnje u knjizi "Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968-2014." odlučno, hrabro i kritičko razlaganje predmeta obrade te njegova spremnost da o vrlo osjetljivim pitanjima progovori argumentirano, staloženo, s potrebnim oprezom ali i vjerodostojnim stavom.

Zidićeva "pamet", smatra, sasvim je određena njegovim pogledom na moral, na onaj supstrat ljudskog djelovanja koji mora biti u skladu s općom spojnom sviješću o dobrome, pravednome i poštenome.

Naglasio je kako izvan morala nema ništa te dodao kako je njime određena sudbina hrvatskih povjesničara umjetnosti, likovnih umjetnika, članova-radnika Matice hrvatske, hrvatskih branitelja i generala, predsjednika Tuđmana, sastavljača prve Matičine Enciklopedije, hrvatskih pjesnika poput Dragutina Tadijanovića do hrvatskih proljećara i crkvenih institucija.

 

Po Matičevićevim riječima osnovna vrijednost Zidićeve knjige sadržana je u njegovoj zasebnoj sposobnosti sastavljanja tekstova, njegovoj autorskoj mjeri da funkcionalno i simbolički odvaže riječi, fraze i poglavlja i da ih tako skrojene pošalje među čitatelje.

Povjerenstvo smatra, istaknuo je Matičević, kako je Zidićeva knjiga političke esejistike dostojan nastavljač nacionalne književne i prozne tradicije koja svoje najbolje predstavnike pronalazi u Starčeviću, Strossmayeru i samome Krleži.

Tradicija se uglavnom ne prati svjesno, ali je zato prirodno nadređena, nasljedna, uvijek prisutna i moćna poluga novih kreativnih naraštaja kojima je naš današnji slavljenik uzoran predstavnik.

 

U obrazloženju za dodjelu povelje Borisu Domagoju Biletiću za knjigu "Hvatanje zraka", predsjednica DHK i članica povjerenstva Hrvojka Mihanović-Salopek naglasila je kako Biletićevo pjesništvo karakterizira polifonija stilova kroz sva razdoblja stvaranja i specifičan odnos koji na temeljima književne baštine preobražava i kreativno potpuno modificira tu baštinu.

Biletićevo stvaralaštvo, napomenula je, s jedne je strane otvoreno prema tradiciji hrvatske književne baštine, a s druge strane usmjereno prema različitim književnim i jezično-istraživalački ustrojenim avangardama te filozofsko-pojmovnom spektru raščlanjivanja zemaljskih i metafizičkih nepoznanica.

Njegovo pjesništvo obilježava osebujan i složen intelektualni pjesnički izraz, istaknula je i dodala kako Biletićevim kakofonijski oblikovanim pjesničkim ostvarenjima, cjelina pjesme realizira dubok, zaokružen dojam i ostavlja svoju polisemantičku poantu percipijentu za razmišljanje i onda kad je ona u prvom dojmu zakrita velom zaključanosti.