Kultura

ponedjeljak, 22. svibnja

Radionica Sibenskog tanca u Muzeju grada Zadra

Radionica Sibenskog tanca u Muzeju grada Zadra
Izvorna folklorna skupina Silba/Facebook

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar poziva Vas na radionicu Sibenskog tanca u ponedjeljak, 22. svibnja 2023. od 17 do 19 u prostoru Narodnog muzeja Zadar, odjel Muzej grada Zadra, Poljana pape Aleksandra III 2.

Radionicu  Sibenskog tanca održat će Matilda Sindičić, članica IFS, Silba.  Radionica će započeti predavanjem uz video projekciju Sibenskog tanca i analizom pojedinih plesnih figura.                          

Trajanje radionice:

6 susreta po 2 sata tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2023. (po dogovoru)

Prijave za radionicu:

Etnološki odjel NMZ (od 9 – 13h) ili na telefon 023/211 – 198

Radionica je besplatna za sve polaznike.

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar organizira tijekom svibnja i lipnja plesnu  radionicu Sibenskog tanca. Umijeće  Sibenskog tanca zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro koje svoju primjenu može naći i kroz suvremeni izričaj.

Sibenski tanac jedinstven je i najstariji ples na otoku Silbi. Na otoku se kaže tancati, balati ili igrati za plesati.

Prema kazivanjima Sibenski tanac igrao se na plesnim priredbama, osobito nedjeljama, na crkvene blagdane te poslije mise, prigodom ženidbe, u kući mlade ili u seoskoj dvorani; na pokladni utorak, na otvorenom, na mjesnom trgu, oko slamnatog karnevala.

Prema strukturi prostornog oblikovanja, odnosno, kretanju izvođača, Sibenski tanac sastoji se od dva dijela. U prvome se u parovima obilazi prostor uz promjene smjera kretanja, a u drugom dijelu pleše se u dva reda, muškarci nasuprot žena. Stil se odlikuje gracioznošću te finim i dostojanstvenim, mirnim plesanjem.

Nositelji Sibenskog tanca stanovnici su otoka Silbe. Organizirano djeluju u Izvornoj folklornoj skupini (IFS ) Silba.

Sibenski tanac osobita je lokalna suvrstica parovnih otočnih tanaca, stariji sloj žive plesne tradicije i važan simbol identiteta stanovnika Silbe. Njegovim učenjem i prenošenjem na mlađe potaknula se rekonstrukcija nošnji, a svojim je osobitim stilom izvedbe poticajan i višeslojan izričaj za okupljanje bez ograničenja čime u potpunosti opravdava želju za daljnjim očuvanjem i javnim prepoznavanjem kulturnoga dobra na nacionalnoj razini.

Programima prezentacije i putem radionica nematerijalne zaštićene kulturne baštine Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar se pridružuje obilježavanju 20 godina donošenja UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003).

Reci što misliš!