U Matici hrvatskoj, u Zagrebu, u Dvorani Jure Petričevića, u utorak 14. ožujka 2023. godine održan je Kolokvij o književnom stvaralaštvu Ivana Gorana Kovačića, a u povodu 110. godine rođenja i 80. godine smrti ovog velikog hrvatskog pjesnika o kojemu je pjevao i Paul Eluard, a divio i Pablo Pisasso.

Ivan Goran Kovačić (rođen u Lukovdolu, u Gorskom kotaru, 21. ožujka 1913. – četnici su ga mučki ubili u okolici Foče, kod sela Vrbnice, 12. srpnja 1943.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, prevoditelj, novinar, publicist i kritik. Kao simpatizer Hrvatske seljačke stranke i politike Stjepana Radića koncem godine 1942. zajedno s pjesnikom Vladimirom Nazorom priključuje se partizanima. Jednim je od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. 

Na Kolokviju sudjeluju znanstvenici i književnici iz Zagreba iz Zadra. 

Zadarsku ekipu čini li su, redom nastupa, Tomislav Marijan Bilosnić (Jama – izlazak na svjetlo I. G. Kovačića), Sanja Knežević (Simbolički iskazi u pripovjednoj prozi I. G. Kovačića), Josip Lisac (Ivan Goran Kovačić i Miroslav Krleža), Robert Bacalja (Ivan Goran Kovačić kao pisac za djecu i mladež) i Helena Peričić (Goranovi prepjevi britanskih romantičara). 

Iz Zagreba nastupili su znanstvenici i književnici: Ivan Drenjančević (Čitanja Kovačićeve „Jame“), Stijepo Mijović Kočan (Jama ne imenuje ni zločince ni žrtvu – tko bi oni mogli biti), Antun Pavešković (Ivan Goran Kovačić između ideologije i empatije, o prozama I. G. Kovačića), Ivo Pranjković (Leksičke osobine novela I. G. Kovačića), Josip Krajač (Stilemi negacije u Goranovoj kajkavskoj lirici), Bruno Kragić (I.G. Kovačić kao filmski kritičar), Božidar Petrač (Politički profil I. G. Kovačića), Cvijeta Pavlović (Kovačićev prijevod Rimbaudove „Ofelije“) i Milan Bešlić (Pricina i Murtićeva čitanja „Jame“). 

Radovi iznijeti na ovom Kolokviju, ocijenjeni kao nova viđenja književnog djela Ivana Gorana Kovačića, bit će objavljeni u časopisu „Kolo“, kao i u zasebnom Zborniku.