Knjigu Krune Krstića "Latinizam i humanizam - Iz povijesti hrvatske kulture", koju je priredio Josip Lisac, objavili su Ogranak Matice hrvatske Zadar i Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik.

Priređivač knjige Josip Lisac Krstića smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća, a premda je nedovoljno poznat, postao je glasovit zbog svoje svestranosti, prenosi HRT.

Napominje kako je bio književnik, filozof, psiholog, prevoditelj, jezikoslovac, leksikograf i povjesničar te da je u svim svojim aktivnostima bio manje ili više plodan i uspješan.

Kao poliglot, poznavatelj više jezika - arbanaškog, engleskog, francuskog, talijanskog, njemačkog, latinskog, a u manjoj mjeri i nekih drugih, napominje kako Krstić nije bio sretna životnog puta. Unatoč tomu, u relativno lošim uvjetima stvorio je vrlo mnogo, više dobro nego mnogo, ocjenjuje Lisac.

Krstić je u svibnju 1945. izbjegao u Austriju, a vratio se potkraj te godine, podsjeća i dodaje kako je protiv njega 1947. obustavljen kazneni progon.

Miroslav Krleža pozvao ga je 1951. u Jugoslavenski leksikografski zavod, gdje je, ističe, pod njegovom moćnom zaštitom radio kao redaktor i jedan od najzaslužnijih leksikografa i enciklopedista.

Kao mlad čovjek boravio je u Parizu, gdje se usavršavao u filozofiji, psihologiji jezikoslovlju pa je stečene spoznaje dobro iskoristio u svom budućem radu, napominje Lisac.

Bio je jedan od najuglednijih autora i redaktora u zagrebačkom Leksikografskom zavodu, a, napominje, surađivao je i u Hrvatskoj enciklopediji Mate Ujevića.

U Enciklopediji Jugoslavije objavio je slavne tekstove o humanizmu te latinitetu kod južnih Slavena, ističe i dodaje kako je tamo pripremao rječnik hrvatskog jezika i izradio elaborat za Hrvatski biografski leksikon.

Jedan je od najvećih hrvatskih filozofa 20. stoljeća, a filozofijski je promišljao jezik u cjelini i u kontekstu nacionalnih kultura, spomenuo je dodavši kako je nasuprot misli da mišljenje uvjetuje jezik držao da jezik uvjetuje mišljenje.

Otkrio je, naglašava, da je Marko Marulić autor termina psihologija pa je prvi na svijetu uporabio tu riječ za znanost o duševnom životu.

U knjizi "Latinizam i humanizam - Iz povijesti hrvatske kulture" (99 str.), uz priređivačev opširan predgovor objavljeni su Krstićevi enciklopedijski tekstovi "Latinizam kod južnih Slavena" i "Humanizam kod južnih Slavena".

Hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist i prevoditelj Kruno Krstić rođen je u Arbanasima kod Zadra 1905., a umro u Zagrebu 1987.

Josip Lisac je rođen 1950. u Turnima kod Delnica. Professor emeritus je Sveučilišta u Zadru. Objavio je desetak knjiga, među kojima i knjige "Hrvatska dijalektologija 1. (Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja)" i "Hrvatska dijalektologija 2. (Čakavsko narječje)".