O višestoljetnoj tradiciji paškog baškotina, tvrdog slatkog prepečenca koji se proizvodi samo u benediktinskom samostanu sv. Margarite u gradu Pagu na istoimenom otoku, govorilo se u emisiji 'Kulturni biseri Hrvatske'.

O ukusnom baškotinu razgovarali smo sa suradnicom paških benediktinki Anom Bukša, koja nas je upoznala s ovom tradicijom zbog koje u redovima stoje ne samo Pažani, nego i mnogi turisti.

Osim po mirisu otočne kadulje i smilja, paškog sira i paške janjetine, Pag je poznat i po paškom baškotinu. Paški baškotin je pekarski proizvod koji se radi po staroj recepturi, a sličan je kruhu prepečencu. Peče se isključivo u samostanu sv. Margarite u Pagu još od 16. stoljeća. Samostan Svete Margarite nalazi se gotovo u samom središtu Paga, no ipak je malo skriven, upravo toliko koliko je potrebno za miran redovnički život.

Tradicija izrade baškotina, priprema same sirovine za baškotine, način njihove pripreme, pečenje pa sušenje, sve je to proces koji se smatra kulturnom baštinom otoka Paga. U Pagu nema svečanog događaja – vjenčanja, krštenja… da se baškotin ne daruje ili ne iznosi na stol. Baškotin je zaštićen i smije se proizvoditi i kupiti samo u benediktinskom samostanu, što je veliko priznaje benediktinkama koje ga proizvode, saznali smo od suradnice sestara benediktinki Ane Bukša.

U arhivskim zapisima, istaknula je, imamo sačuvano da je 27. veljače 1540. godine Eufemija, udovica pekarskog majstora, ostavila peć za izradu baškotina koludricama samostana sv. Margarite u Pagu. „Temeljem toga zapisa može se zaključiti da su već i prije te darovnice koludrice pekle baškotine za stanovnike grada i otoka po određenoj recepturi. Pečenje i prodaja baškotina jedan su od izvora financiranja benediktinske zajednice u Pagu, s obzirom da kao monaška zajednica žive isključivo od svoga rada i donacija, bez pomoći države”, kazala je Ana Bukša.

Paške benediktinke godinama i stoljećima ranije živjele su od izrade čipke i pekarskih proizvoda. Osim baškotina, to su i pandešpanj, koludraška štrika i neki drugi proizvodi, ali trenutni je problem što je u samostanu manje koludrica i u visokoj su životnoj dobi pa izrada baškotina i slastica malo “zapinje”. Glavna pekarica ima čak pedesetogodišnje iskustvo u izradi baškotina. Ona je sestra Placida, podrijetlom iz Bibinja kod Zadra i kaže kako u znoju lica svog mijesi i peče baškotine još od 1970. godine.

Osim baškotina sestre proizvode i pandešpanj, biskvitnu tortu izrazito mekanog i sočnog okusa. Koludraška štrika je prhko tijesto punjeno orasima i bademima, rafioli su keksi punjeni također bademima, a koludrice rade i travaricu, limoncello i slične proizvode s plodovima iz svoga vrta.

Paške benediktinke baškotine peku više od tristo godina, a zahvaljujući tome paški baškotin danas nosi oznaku Izvorno Hrvatsko i Hrvatski otočni proizvod. Zbog izuzetno kontroliranog sastava, bez aditiva i konzervansa, baškotin se koristi i kao hrana za malu djecu, a dio je i dijetne prehrane u danima bolesti. Stariji otočani još i danas gostima iskazuju dobrodošlicu baškotinima i bijelom kavom.

Možda se pitate koja je tajna paškoga baškotina… Tajna je zapravo u težini, dugotrajnosti i načinu izrade. Sastojci su jednostavni i poznati: brašno, šećer, ulje, voda, sol i kvasac, ali postupak je specifičan i uključuje tijesto koje se mora dizati dva ili tri puta, potom se trga i stavlja u određene kalupe u kojima se opet diže, potom se peče. Tada se svaki pečeni komad razdvaja i posebno peče s jedne pa s druge strane. Proces je svakako dugotrajan, ali posebnu čar i finoću baškotinu daje trajna molitva, tišina i ljubav s kojom ih benediktinke pripremaju.

„S obzirom da se od ranoga jutra miris pečenih baškotina širi Koludraškom ulicom, posebno u prostoru gdje ih se može kupiti, svatko tko od djetinjstva odrasta s tim mirisima to doživljava s posebnom radošću i zahvalnošću. Svi Pažani, ali i stanovnici otoka, zaista vole i cijene baškotin u različitim povijesnim razdobljima pa sve do danas. Baškotin je neizostavni dio obiteljskoga stola ili prigodni dar. Baškotin je također dio redovite ponude svim gostima koji dolaze Pažanima”, kazala je Ana Bukša u emisiji ‘Kulturni biseri Hrvatske’.

Baškotin u samostanskoj prodavaonici može kupiti ponedjeljkom i subotom od 9 do 12 sati, a od utorka do petka, osim u navedeno vrijeme, i od 16 do 18 sati. Što se tiče promocije baškotina, oni su uvršteni u projekt Turističke zajednice “Pag na meniju”, tako da svi restorani uključeni u projekt gostima za doručak nude i baškotine.

Sve informacije su i na internetskoj stranici samoga samostana www.benedictus.hr, ali daleko je najučinkovitija usmena predaja zadovoljnih kupaca.