Nesvakidašnje otkriće u Zadru! Izgradnju u industrijskoj zoni zaustavili su konzervatori, pretpostavljajući da se na lokaciji nalazi trasa nekadašnjeg antičkog vodovoda rimskog grada Jadere ili današnjeg Zadra.

Investitor je morao angažirati arheologe, a oni su ostatke čak 40 kilometara dugog zadarskog antičkog vodovoda zaista i pronašli.

Išao je u rat na Dačane

Dosad najduža dionica rimskog akvadukta, koji je napajao Zadar iz izvora Biba kod Vranskog jezera, pronađena je usred industrijske zone na istočnom ulazu u Zadar. Voditelj arheoloških istraživanja Smiljan Gluščević:

-  Misli se da je ovaj akvadukt nastao negdje početkom 2. stoljeća kad je car Trajan došao iz Italije, iz Ancone, u Zadar s vojskom. Išao je u rat na Dačane… i da je onda dao neke novce, a to znamo po djelomično sačuvanom natpisu iz Trajanovog vremena da se napravi taj akvadukt.

“Cijev” je bila promjera 60 centimetara, a formirana je između dva zida od cigle obložena vodonepropusnom žbukom, objašnjava:

-  To je fino zaglađeno, s oba kraja, ovako ukoso. Doli je bilo ravno s finom tom žbukom, opet miješanom, ali s puno finije tuckanom ciglom, i tu je prolazila voda.

U nekim je dijelovima vodovod građen bez geodetske opreme išao ispod zemlje, a na zadarskom Bulevaru mu je trebalo dignuti visinu, pa je imao nosivi zid za cijev. Kako nema nikakvog natpisa, malo tko u kvartu zna koja mu je bila namjena.

Nakon 40 kilometara, slijedeći uglavnom prirodan pad terena od ukupno 25 metara, voda je dolazila u rimski Jader.

Današnji Trg pet bunara

Ovaj plato je castellum aquae ili utvrda vode. Pretpostavlja se da je sva voda koja je nekada dolazila s Vrane, dolazila na ovo mjesto, odnosno u jednu veliku cisternu koja je imala pet bunarskih kruna. To je današnji Trg pet bunara

Nakon arheoloških istraživanja konzervatori će odlučiti hoće li se akvadukt i kako prezentirati ili će se zaštititi i ponovno prekriti zemljom, doznaje RTL..