Međunarodni dan plesa zadarski plesači obilježit će na Poljani pape Ivana Pavla II od 18 do 20 sati. Suorganizator je radio 057, a nastupit će uz Zadarski plesni ansambl koji je pokretač inicijative, i Sportski plesni klub Bellus, Udruga U pokretu, Udruga TIM iz Preka, Klub ritmičke gimnastike Sirena i Društvo športske rekreacije Vitalnost.

Neposredno prije ovog plesnog programa pola sata ranije, nastupit će na istom mjestu Plesni odjel Glazbene škole s prezentaciom rada i sadržaja programa osnovne i srednje škole suvremenog plesa i klasičnog baleta. 

U svijetu se Međunarodni dan plesa slavi od 1982. godine na inicijativu Međunarodnog plesnog odbora (IDC) u sklopu Međunarodnog ITI (International theatre institute) centra. Jedna od glavnih zadaća IDC-a je stvaranje okvira za dijalog i suradnju svjetske plesne zajednice te promicanje plesne umjetnosti i jačanje njenog kulturnog i političkog položaja. U Hrvatskoj i Zadru od taj dan se obilježava od 1999. godine. Zadar ima bogatu plesnu tradiciju i brojne plesne škole, grupe i klubove koji se niz godina okupljaju na ovaj dan.  

U produkciji Zadarskog plesnog ansambla će i ove godine biti napravljen video uradak čiji je autor Tomislav Kraljević Shome. Video je homage velikoj plesnoj umjetnici Pini Bausch. Na zadarskom mostu 2003. godine povodom dana plesa održan je baletni klass u kome je sudjelovalo oko stotinu plesača. Sat baleta je snimljen i nedavno montiran pod nazivom Most – klass. Rad Zadarskog plesnog ansambla podržan je od strane Zaklade Kultura nova. 

Tekst međunarodne poruke uputila je Kang Sue-jin, plesna umjetnica iz Južne Koreje, a hrvatsku poruku poslao je Plesni kolektiv Magija iz Rijeke. Obje će poruke biti čitane u više navrata za vrijeme bogatog programa. 

Kang Sue-jin, Južna Koreja, plesačica, umjetnička ravnateljica Korejskog državnog baleta, autorica međunarodne poruke:

“Katastrofa uzrokovana Covidom-19 zaustavila je slobodan život kakav smo poznavali, a život u jeku te tragedije potiče nas da promislimo o značenju „plesa“ i „plesača“. U davnoj prošlosti, ples se smatrao praiskonskim sredstvom izražavanja i komunikacije pokretom, a potom je postao oblik izvedbene umjetnosti koji dira u srce i nadahnjuje publiku. Ples je trenutačna umjetnost koju je teško ponoviti u izvornom obliku jednom kada je izveden, jer se stvara cijelim tijelom i dušom. Ples se sastoji od prolaznih trenutaka, osuđujući plesače na vječno kretanje. No Covid-19 je ograničio, pa čak i zaustavio umjetnost plesa u njegovom izvornom obliku. Iako se situacija poboljšava, plesne izvedbe i dalje su pod brojnim restrikcijama. Zbog toga još brižnije čuvamo dragocjene uspomene na vremena kada su ples i plesači blistali poput dragulja, prenoseći nam ljudsku patnju i tjeskobu, volju i želju za životom, te osvjetljavajući svijet.

Slično tome, važno je podsjetiti se da je tijekom oporavka od Crne smrti u Europi, u pariškoj Operi 28. lipnja 1841. izveden balet Giselle, prikaz ljubavi koja pobjeđuje smrt, te da je primljen s golemim oduševljenjem. Otada se Giselle izvodi diljem Europe i svijeta te tješi i bodri ljudske duše ranjene pandemijom. Tako i ja to vidim, što se pokazuje i u samoj izvedbi Giselle, taj veličanstven duh balerine koja pokušava pobjeći od utega zemaljskog jada. Usamljena i iznurena publika gladna je suosjećanja i utjehe plesača. Kao plesači, mi vjerujemo da lepet naših krila daje nadu srcima onih koji vole umjetnost plesa i hrabri ih da prevladaju ovu pandemiju. Moje srce već je poskočilo.”

Plesni kolektiv Magija autori su hrvatske poruke koja glasi:

“Ples nudi prostor za različita iskustva, perspektive i različita tijela, a mi smo u tom prostoru pronašli mjesto koje volimo. Za nas plesati znači biti zaljubljen u život, stvarati ga kroz pokret do krajnjih granica njegove ljepote. Unositi u njega malo više daha, malo više poezije, malo više kreacije, probuditi nove osjećaje. Plesom razbijamo okove i prepreke, dolazimo u kontakt s energijom kojom svome tijelu dajemo nove početke i nova iskustva.

Različitost nam omogućuje kretati se na nove načine i zato ne donosimo iste izbore, ne pronalazimo ista rješenja, već kroz različitost plesanja stvaramo nešto što može biti zanimljivije, intrigantnije, što provocira.

Znamo da smo plesom dijelom nečega većeg od sebe i vjerujemo da plesna umjetnost ima moć stvoriti pozitivne promjene u društvu. Slavimo ples koji pomiče granice umjetničke forme i načine na koje se plesna umjetnost predstavlja na pozornici, ples koji otkriva nešto o ljudima koji plešu, ples koji otkriva ljudskost, daje vanjski oblik unutarnjem iskustvu. Najviše od svega, ples nam pruža priliku da naučimo koliko su pokreti važni.

Postajemo svjesni koliko njima njegujemo osjetilnu svijest potrebnu za međusobno suosjećanje i koliko nam zajedničko kretanje u vremenu pomaže da postanemo bolji ljudi. U tom smislu, ples ostaje vitalna umjetnost. Zato iskoristite šansu i plešite, plešite kada se osjećate otvorenim za promjene, plešite usred osobnih borbi, plešite kada se osjećate savršeno slobodnim jer ono što nas dijeli blijedi u usporedbi s onim što nas ujedinjuje!”