Kultura

PREDSTAVLJEN 11. BROJ ČASOPISA ARS ADRIATICA

Novo svjetlo na crkvu St. Stefana, predmet nacionalističkih narativa i Hrvata i Srba

Novo svjetlo na crkvu St. Stefana, predmet nacionalističkih narativa i Hrvata i Srba
UNIZD

U Svečanoj dvorani danas je predstavljen 11. broj časopisa Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru "Ars Adriatica"

Časopis izlazi jednom godišnje, a objavljuje recenzirane znanstvene i stručne članke iz područja povijesti i teorije umjetnosti. U fokusu interesa su pitanja i pojave umjetničke baštine prostora jadranskoga bazena i njegova šireg zaleđa, njegovih urbanističkih i arhitektonskih, slikarskih i kiparskih, primijenjenih umjetnosti i teorije umjetnosti.

Broj sadrži 26 priloga znanstvenika i stručnjaka iz područja povijesti i teorije likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, koje je putem videolinka predstavio prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. O svakom radu, koji su poredani kronološki po vremenu koje obrađuju, počevši od analize kasnoantičkog „foruma“ u Duklji, kojega je dao sagraditi Dioklecijan, do prikaza rada suvremenog šibenskog slikara Tomislava Čeranića, Damjanović je izrekao kratko zapažanje.

766c84fc8f2285d425f6d16efe0fff16.jpg?v=2Jedan od najupečatljivijih radova po njemu je članak Ivana Josipovića i Ante Uglešića sa Sveučilišta u Zadru, koji su analizirali ulomke predromaničkih reljefa iz današnje pravoslavne crkve Sv. Stefana u Golubiću kod Knina, atribuirane Trogirskoj klesarskoj radionici iz prve polovine 9. stoljeća te Benediktinskoj klesarskoj radionici iz vremena kneza Branimira.

- Taj lokalitet već je desetljećima predmet velikog interesa arheologa, kao jedna od najsačuvanijih crkava sjeverne Dalmacije. U svom radu uvjerljivo pokazuju da je to ranosrednjovjekovna a ne kasnokršćanska građevina, koja je kasnije prilagođena pravoslavnom bogoslužju. Rad se ne bavi samo vremenom u kojemu je crkva izgrađena ili pronađenim komadima plastike, već i percepcije crkve, kako je ona bila inkorporirana u povijest hrvatske i srpske povijesti umjetnosti, a ujedno i predmet i hrvatskih i srpskih ultranacionalističkih narativa. Ovu crkvu svakako čeka temeljito arheološko ispitivanje, istaknuo je Damjanović.

U nastavku je dao prikaz ostalih članaka, u kojima su obrađene teme burse svetog Azela iz Nina i podrijetla kulta ninskih svetaca zaštitnika, graditeljstva Trogira u 15. stoljeću, pećini sv. Ante opata u šibenskom Kanalu sv. Ante, katedrali sv. Nikole u Osoru…

Završni dio čine osvrti i prikazi, među kojima je članak Pavuše Vežića o obnovi Providurove palače te dva članka Antonije Mlikote, o upotrebi digitalne tehnologije u humanističkim znanostima kroz projekt REVIVAL te knjizi „Otkrivanje Dalmacije“.

Ars Adriatica dostupna je na linku https://hrcak.srce.hr/broj/21196.


Reci što misliš!