Kultura

retrovizor

Knjiga u 2021.: Niz festivala i novih naslova u Godini čitanja

Knjiga u 2021.: Niz festivala i novih naslova u Godini čitanja
Davor Puklavec/PIXSELL

Hrvatski nakladnici u drugoj pandemijskoj godini, proglašenoj Godinom čitanja, nastavili su provoditi svoje aktivnosti te su, unatoč epidemiološkoj situaciji i mjerama, tijekom 2021. čitalačkoj publici predstavili brojne nove naslove te organizirali niz festivala i promocija.

Tijekom 2021. godine održani su gotovo svi planirani književni festivali i sajmovi knjiga, premda su neki od njih bili prisiljeni mijenjati termin.

Interliber je tako odgađan nekoliko puta. Najprije se u ožujku trebalo održati izdanje otkazano 2020. godine, no ono je zbog epidemiološke situacije pomaknuto na kraj rujna. Sajam je nakon toga ponovno otkazan, te je naposljetku održan u studenome. Na dugoočekivanom sajmu nastupilo je 230 izlagača iz 14 zemalja, a uz propisane mjere obišlo ga je više od 55 tisuća posjetitelja.

Pulski Sa(n)jam knjige u Istri zbog pandemije se ove godine održao dva puta. "Preskočeno", 26. izdanje iz 2020. godine održano je u lipnju pod sloganom "Di smo?", a na redovnom 27. izdanju Sajma knjige u Istri, koje je održano u studenome na temu ljubavi, sudjelovalo je više od 250 nakladnika koji su predstavili 30 tisuća naslova.

Slovenska književnost bila je u fokusu 9. Festivala svjetske književnosti nakladnika Frakture, na kojemu je od 5. do 11. rujna u tridesetak programa sudjelovalo pedesetak autora iz petnaest zemalja. Festival je, u skladu s pandemijskim uvjetima, održan u hibridnom izdanju uživo i online.

Dvadeseti Festival europske kratke priče održan je u lipnju online i uživo u Zagrebu, na Visu i Hvaru na temu "Otoci", a otvorio ga je virtualni susret s američkim književnikom Paulom Austerom. Uz Austera, festival je ugostio američke spisateljice Siri Hustvedt, Lydiju Davis i Lorrie Moore te niz regionalnih i domaćih autora.

Održan je i Riječki sajam knjiga i festival autora – Vrisak, koji je od 12. do 19. rujna okupio šezdesetak pisaca i kritičara koji su sudjelovali u više od 40 događanja.

"Disidentska književnost ili književnost zaborava" bila je tema Zagrebačkih književnih razgovora, međunarodnoga književno-znanstvenog skupa, održanog početkom listopada u Društvu hrvatskih književnika, dok se Svjetski festival hrvatske književnosti u studenome bavio položajem hrvatskih književnika u zemljama u kojima žive i njihovim vezama s matičnom književnosti.

I ove je godine održana Noć knjige za koju je pod motom "Ljekovita moć knjige" pripremljeno više od 1100 programa u 223 grada i mjesta diljem Hrvatske.

Dodijeljen niz književnih nagrada

Najviša državna nagrada na području kulture i umjetnosti, Nagrada Vladimir Nazor, za područje književnosti dodijeljena je Dubravki Oraić Tolić za životno djelo i Marku Greguru za roman "Vošicki", koji je za isti roman dobio i nagradu Fric,

Prva nagrada za dramsko djelo Marin Držić dodijeljena je Marini Vujčić za "Plodnu vodu", drugu su ravnopravno podijelile Monika Herceg i Dorotea Šušak, a treću Marija Dejanović, Anja Pletikosa i Nikolina Rafaj.

Unatoč pandemijskim uvjetima, u Lukovdolu su dodijeljene nagrade 58. Goranovog proljeća. Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu dobila je Evelina Rudan za zbirku "Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove)", a Goran za mlade pjesnike pripao je Vidi Sever za rukopis "Suho mjesto".

Društvo hrvatskih književnika i ove je godine dodijelilo nagrade Dana hrvatske knjige "Juditu", "Davidias" i "Slavić". Nagradu "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobio je akademik Luko Paljetak, Nagradu "Davidias" za najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista dobio je poljski filolog Maciej Czerwiński za knjigu "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije", a Nagradu "Slavić" za najbolji prvijenac dobila je Lora Tomaš za knjigu "Slani mrak".

U Osijeku je autoru knjige "Škola na rubu pameti" Tomislavu Zagodi i ilustratoru Dariju Kukiću dodijeljena 15. hrvatska književna Nagrada Anto Gardaš za najbolju knjigu pripovijedaka ili roman za djecu i mladež.

Književna nagrada tportala za najbolji hrvatski roman dodijeljena je Želimiru Perišu za roman "Mladenka kostonoga", a V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman pripala je Ivici Prtenjači za roman "Sine, idemo kući".

Nagrade su dodijeljene su i najboljim književnim prevoditeljima pa je tako Nagrada Iso Velikanović, koju dodjeljuje Ministarstvo kulture i medija, uručena prevoditelju i sveučilišnom profesoru Mladenu Machiedu za životno djelo, dok je polonist Adrian Cvitanović dobitnik godišnje nagrade.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca Nagradu Josip Tabak za životno djelo posmrtno je dodijelilo Ireni Lukšić, dok su dobitnici godišnjih nagrada Željka Somun, Marko Gregorić, Vanda Mikšić i Lara Hoebling Matković.

Godina čitanja

Ministarstvo kulture i medija u Godini čitanja dodijelilo je gotovo 2 milijuna kuna za programe koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike, a 41 milijun kuna dodijeljen je za projektne prijedloge "Čitanjem do uključivog društva".

Za otkup knjiga za narodne knjižnice izdvojeno je 13 milijuna kuna, a za otkupe, prijevode, knjižničarsku infrastrukturu i programe poticanja čitanja 50 milijuna kuna.

Organizirana je i međunarodna konferencija o poticanju čitanja "Čitajmo da ne ostanemo bez riječi" koja je okupila 685 sudionika.

Prema podacima Ministarstva, u sklopu Javnog poziva za predlaganje programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike održano je 79 programa, podržano je ukupno 146 književnih manifestacija, festivala i sajmova, a uz potporu Ministarstva objavljene su 533 knjige.

Ovogodišnje aktivnosti u kampanji Godine čitanja zaključene su dodjelom nagrade najboljim knjižarama i antikvarijatima te je prva nagrada za samostalnu knjižaru pripala jedinoj dječjoj knjižari u Hrvatskoj, Knjiguljici iz Karlovca, druga knjižari Nova iz Osijeka i treća Striparnici Columbo iz Splita, a najboljom samostalnom knjižarom u Zagrebu proglašena je Knjižara Fraktura. Najbolji je antikvarijat riječki Ex Libris iz Rijeke, a najboljim u Zagrebu proglašen je antikvarijat Biblos.

Književnici preminuli u 2021.

U godini na izmaku napustili su nas mnogi književnici, među kojima su i istaknuti hrvatski jezikoslovac, romanist i leksikograf, akademik Goran Filipi, filozof, knjižničar i bivši ravnatelj NSK Josip Stipanov, književnik i pravnik Nenad Šepić, književnik i prevoditelj Anđelko Vuletić te književnica i prevoditeljica Irena Vrkljan.

Umro je i hrvatski kulturni djelatnik i publicist te bivši počasni konzul RH u talijanskoj pokrajini Moliseu Antonio Sammartino.

Napustili su nas i književni prevoditelji Truda Stamać, Giga Gračan, Sead Muhamedagić i Milivoj Telećan.

Preminuli su i književnici Dunja Hebrang i Mirko Kovačević te akademik Stjepan Babić, jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća.


Reci što misliš!