Knjiga "Bila sam žohar," u kojoj autorica Jelena Alfirević inače profesorica u Zadru tematizira problem nasilja nad ženama i ambijent aktualne pandemije koronavirusa, predstavljena je u četvrtak navečer u Kući jezika i kulture Peristil u Splitu.

Predsjednica udruge Prokultura Nansi Ivanišević je istaknula kako je to književni prvijenac mlade splitske spisateljice Jelene Alfirević u kojem ona ženu koja trpi nasilje metamorfozom pretvara u žohara.

"Nezaštićena, krhka, preobražena u žohara, ponižena i silovana žena u Jeleninom romanu prolazi svoj križni put, četrnaest postaja ranjene duše u četrnaest poglavlja", rekla je Ivanišević.

Predstavljanje knjige u Splitu upriličeno je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a autorica Jelena Alfirević je istaknula je kako je silovanje žena i nasilje nad njima dubok lokalni i svjetski problem o kojem se nedovoljno govori te ona, kako je dodala, želi književnom riječju mijenjati takvo stanje.

"Motivirale su me 'žene-žohari' koje svakodnevno viđamo na našim trgovima i ulicama  -  Peristilu, Prokurativama, Marmontovoj te na Rivi  koje šetaju i na leđima strpljivo nose svoju bol. Vidjela sam na leđima  silovanih  žena, metaforički rečeno,  tu bol kao svojevrsni oklop. Te žene, zapravo su žohari", kazala je Alfirević, objašnjavajući naslov knjige.

Oklop žohara i žena-žohar ilustriraju, kako je kazala  Alfirević, nemogućnost izlaza iz patnje, egzistencijalnu otuđenost, tjeskobu i bol kao posljedicu čina silovanja.

Profesorica Kornelija Kuvač- Levačić je rekla kako je pismo Jelene Alfirević postmoderno, dijelom uklopljeno u tradiciju hrvatskog ženskog pisma koje je procvat doživjelo '80-ih godina 20. stoljeća.

"Začeci tog pisma prate se još u Dnevniku Dragojle Jarnević iz 19. stoljeća. Gotovo svaka od hrvatskih spisateljica, govoreći o iskustvu bivanja ženom u patrijarhalnom i često mizoginom društvu, dotakla se i teme obiteljskog nasilja. Spomenut ću samo neke: Sida Košutić, Zofka Kveder, Ivan Brlić-Mažuranić, Mila Miholjević, Vesna  Parun, Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić, Ivana Sajko, Ivana Šojat i mnoge druge. Kad je u pitanju tema silovanja, onda možemo izaći iz okvira ženskog  pisma jer su ga interpretirali najveći hrvatski književnici poput Augusta Šenoe, Josipa Eugena Tomića, od novijih Kristijan Novak ili Želimir Periša", rekla je Kuvač- Levačić koja je i autorica predgovora knjizi "Bila sam žohar".

Profesorica Magdalena  Mrčela je ocijenila da je knjiga "Bila sam Žohar" angažirano djelo.

"Ovo je knjiga koja zaslužuje najveću pozornost jer ukazuje na aktualni problem nasilja nad ženama", poručila je Mrčela.