Uoči glasanja o Konačnom prijedlogu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima Hrvatska diskografska unija (HDU) ponovno upozorava na, po njima, protuustavne odredbe toga zakona, te najavljuje da će u slučaju njegova donošenja pokrenuti ocjenu suglasnosti s Ustavom i obratiti se EK.

O Konačnom prijedlogu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima zastupnici u Hrvatskom saboru glasat će u petak, 1. listopada, a uoči glasanja HDU je u srijedu uputio otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.

HDU je ponovno ustvrdio da je "Zakon protivan Ustavu RH, izvođačima će oduzeti već stečena prava, ograničiti im slobodu izbora, te uvesti retroaktivnost, a da za to ne postoje posebno opravdani razlozi".

S velikom zabrinutošću apeliraju na mjerodavne da ponovno razmotre po njima spornu odredbu članka 306. stavka 5. toga zakonskog prijedloga i prihvate amandmane saborskih zastupnika koji su zatražili brisanje toga stavka.

S tim u vezi, HDU je podsjetio da Direktiva EU, koja  je i potaknula donošenje novoga zakona, jasno propisuje da se ne smiju dovoditi u pitanje akti sklopljeni prije 7. lipnja 2021.

HDU je ustvrdio kako se, suprotno tome, spornom odredbom nameće obveza revizije ugovora zaključenih između glazbenih izdavača i izvođača od 1947. do danas, odnosno dovodi se u pitanje valjanost godinama izvršavanih ugovora.

"Zakonsko rješenje je i nedorečeno jer se postavljaju pitanja tko će ocjenjivati ugovore, kako će izvođači koji su umrli potvrditi da su prenijeli svoja prava, kako će se određivati naknada koja se kolektira, osobito imajući u vidu različitu tržišnu poziciju pojedinog izvođača", ocijenjuje HDU.

Sljedeći koraci na zaštiti prava glazbenih izvođača

Najavljeno je da će HDU, bude li zakon usvojen u verziji raspravljanoj tijekom drugoga čitanja u Saboru, kao udruga koja štiti i zalaže se za prava glazbenih izdavača, biti prisiljen pokrenuti postupak ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, te se obratiti Europskoj komisiji radi praćenja provedbe.

Također, HDU je spomenuo da su diskografske kuće već najavile da će otići u druge države EU koje su pravilno implementirale tu direktivu kao što su Nizozemska, Njemačka, Francuska ili Mađarska, te da su odlazak već najavili i digitalni glazbeni servisi poput Spotifyja i Deezera.

HDU je upozorio da će to za Hrvatsku značiti i odlazak gospodarstvenika koji godišnje u nove snimke i izvođače ulože više od 30 milijuna kuna, te generiraju više od 150 milijuna kuna prihoda, kao i ponovni porast broja nezaposlenih.

Navedeno je i da je britanska Vlada 22. rujna ove godine do daljnjega odbila prijedlog da se odnosi u glazbenoj streaming industriji reguliraju tako da 50 posto prihoda, generiranih s platformi poput Deezera i Spotifyja, mora pripasti glazbenim izvođačima koji će ta prava ostvarivati kolektivno.

Dodaje se kako je britanska Vlada to obrazložila time da, prije takve odluke koja bi mogla ugroziti glazbenu industriju, treba formirati radnu skupinu stručnjaka iz cijele glazbene industrije koja će provesti detaljno istraživanje tržišta.

HDU je ocijenio da je, suprotno tomu, kod nas takav prijedlog uvršten u nacrt zakona bez ikakvih stručnih analiza i bez zatraženoga mišljenja izravnih dionika.

"Zašto donosimo Zakon koji nije u skladu s Ustavom, a i protivan Direktivi EU? Tko će biti odgovoran kada se poljulja kredibilitet Hrvatske u EU?", pitanja su koja je postavio HDU.

Ustvrdivši da "zakon ide na ruku predstavnicima izvođačkih organizacija te ugrožava većinu izvođača", HDU je postavio i pitanje -  koga se točno želi zaštiti, posebno imajući na umu da izvođači, i po još važećem Zakonu, mogu prava ostvarivati posredstvom Hrvatske udruge za zaštitu prava izvođača (HUZIP), a to ne čine.