Jedini potpuno sačuvani primjerak prvoga izdanja "Judite" Marka Marulića čuva knjižnica samostana Male braće u Dubrovniku, koja će 500. obljetnicu Marulićeve Judite obilježeti u petak, 13. kolovoza u klaustru samostana izlaganjem te knjige na isti dan, pola tisućljeća nakon tiskanja knjige, najavljeno je iz Samostana male braće.

"Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena" prva je Marulićeva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a objavljena je u Veneciji 13. kolovoza 1521. Taj je ep Marko Marulić napisao još 1501. nadahnut biblijskom junakinjom, a po njemu je on kasnije prozvan "ocem hrvatske književnosti".

Uz više od tisuću knjiga iz 16. stoljeća, u ovom samostanu je i jedini potpuno sačuvani primjerak prvog izdanja. Franjevci su još pred godinu dana, za jubilarnu 500. obljetnicu, za 13. kolovoza, najavili predstavljanje prvog kritičkog izdanja Judite Zvonka Pandžića. 

Predstavljanje je odgođeno iz tehničkih razloga, a na izložbi u klaustru samostana u 21 sat posjetitelji će izbliza moći vidjeti pola milenija staru knjigu "Judite", a bit će  izložen i njezin faksimil što ga je po ovom primjerku nedavno izradio Muzej grada Splita te onaj iz 1950., koji je  izdala JAZU. 

Na izložbi će biti i inkunabula koju Marulić u svojoj oporuci zove „Summa Angelica“, a  riječ je o knjizi Nicolausa de Ausmo (s naslovom Supplementum Summae Pisanellae), tiskanoj u Veneciji 1476. (s dubrovačkom signaturom  A-77) na koju je Marulić svojom rukom napisao taj skraćeni naziv. 

On je tu knjigu, uz svoja druga tiskana djela, ostavio svećeniku Rogeriju Capogrossu. Na knjigu je netko kasnije zapisao „Iste liber pertinet loci sanctae Mariae de Paludi“, što, kako se navodi, odaje da je knjiga nekad bila vlasništvo franjevačkog samostana sv. Marije na Poljudu u Splitu, a u kojem je pokopan svećenik Capogrosso. 

Na izložbi će se moći vidjeti i inkunabula tiskana u Veneciji 1482. (sa signaturom A-65) pravni priručnik pape Grgura IX. Decretales, cum glossa, u kojoj je mnogo marginalija, a više njih Marulić je označio svojim monogramom „.M.“

Iste večeri bit će izložena barokna umjetnička slika, koja se do nedavno nalazila na fratarskom hodniku, s portretom Artemisie Gentileschi (1593-1652/3?) slikarice koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu.