Istraživanje o kulturnom kapitalu i vrijednostima mladih u gradovima na obali neprocjenjiv je nalaz neostvarenih potreba, ali i općeg kulturnog ozračja koje iziskuje temeljite promjene. O knjizi "Klasika, punk, cajke" i zašto kultura na Jadranu treba temeljite promjene piše Kulturpunkt.

Istraživanja koja se dotiču mladih kao jedinstvene društvene skupine već su neko vrijeme u povećanom medijskom fokusu – što je dijelom potaknula pandemija i njen utjecaj na mentalno zdravlje mladih, a prije toga prosvjedi za klimu koje predvode srednjoškolci, ali i šira potreba za reformom kurikuluma i uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja u školski sustav. U tom kontekstu u posljednje se vrijeme medijskom popraćenošću ističe istraživanje političke pismenosti učenika i učenica završnih razreda srednjih škola, koje nam unazad već deset godina govori o promjenama u političkoj informiranosti, ali i vrijednostima srednjoškolaca.

Neki od rezultata tog istraživanja anticipirani su u publikaciji Klasika, punk, cajke: Kulturni kapital i vrijednosti mladih u gradovima na jadranskoj obali: preko 2600 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola iz Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika ispunjavalo je anketni upitnik, a autori Željka Tonković, Krešimir Krolo i Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru nastojali su povezati njihov kulturni kapital i stajališta s glazbenim preferencijama te nam na taj način pružiti bolji uvid u pitanje što utječe na formaciju glazbenog ukusa kod mladih.

Autori u završnom poglavlju navode i nekoliko preporuka za javne politike, među kojima se ističu premošćivanje jaza u pristupu kulturnim sadržajima između učenika koji žive u urbanim i ruralnim područjima, otvaranje različitih programa neformalnog obrazovanja u kulturi, uvođenje građanskog odgoja, jačanje civilnog sektora u kulturi, a posebno suvremenoj kulturi i umjetnosti koja je u Jadranskoj Hrvatskoj, ali i Hrvatskoj generalno, izuzev eventualno Zagreba, ozbiljno podzastupljena. 

Izvor: Kulturpunkt