Na pretposljednjem koncertu Pretplatničkog ciklusa Koncertne sezone Zadar nastupit će sopranistica Marija Kuhar Šoša i njezin suprug, pijanist Mario Šoša. Koncert se održava u petak, 28. svibnja u Svečanoj dvorani Sveučilišta s početkom u 20 sati.

Ulaznice po cijeni od 40 kuna se mogu rezervirati porukom na broj 099 39 29 229, kao i putem e-maila na adresu produkcija@kuzd.hr ili kupiti putem stranice Ulaznice.HR. Pretplatnici se mole da na iste načine potvrde svoj dolazak.

Dvoje istaknutih i nagrađivanih glazbenika predstavit će se programom solo popijevki (Lied), glazbene forme koja se razvila iz tradicije pjevanja uz instrumentalnu pratnju. Razvojem romantizma popijevka doživljava preobrazbu od prigodne i umjetnički nepretenciozne vrste do djela istinske umjetničke tvorbe, ponajprije u opusu Franza Schuberta čiji smo ciklus Zimsko putovanje imali prilike čuti u siječnju u dojmljivoj izvedbi Krešimira Stražanca i Danijela Detonija. Također, Lied je jedna od rijetkih umjetničkih vrsta u hrvatskoj glazbi koja ima kontinuitet od ranoga 19. stoljeća do danas, koja je pritom bivala integralni dio međunarodnih stilskih kretanja.

Među najvažnije skladatelje popijevke ubraja se Richard Strauss (1864. – 1949.), dominantna figura njemačkoga glazbenog života prve polovice 20. stoljeća, koji će široj javnosti zasigurno ostati upamćen po svojem utjecaju na filmsku glazbu - upravo je početak njegove poeme Tako je govorio Zaratustra lajtmotiv Kubrickove Odiseje u svemiru.
 
Naša glazbena baština još krije više ili manje nepravedno zapostavljenih umjetnika, kojima svakako treba dati odgovarajuće mjesto u korpusu hrvatske povijesti glazbe. Među njima je Ivana Lang (1912. – 1982.), čiji život i opus još nisu dovoljno istraženi ni sustavno obrađeni, a kamoli poznati široj javnosti. Svestrana skladateljica, pijanistica i klavirska pedagoginja, koja je radni vijek provela u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, ostavila je iza sebe  stotinjak skladbi među kojima su opera, balet, scenska glazba za kazalište lutaka, orkestralna, komorna i vokalna djela.
 
Skladbe, ponajprije popijevke, Josipa Hatzea (1879. – 1959.) dio su repertoara pjevača u Hrvatskoj od njihovih učeničkih dana te tijekom cijelog vokalnog obrazovanja i kasnijega umjetničkog djelovanja. Hatzeov opus sadrži 57 umjetničkih popijevki, a samo je dio njih prisutan na pozornicama. Studirao je kod velikoga Pietra Mascagnija, koji je cijeloga života pratio Hatzeov život i rad i uvijek isticao da je Hatze njegov najomiljeniji učenik. Uz Blagoja Bersu, Josip Hatze postavio je temelje glazbene moderne u Hrvatskoj. Premda je dobio niz laskavih ponuda iz cijeloga svijeta, zadivljuje njegova potreba da se uvijek vraća svojem rodnom Splitu, u njemu djeluje i razvija kulturu, glazbenu umjetnost i pedagogiju. Svojem profesoru Mascagniju nakon jednoga je takvog poziva rekao da osjeća obvezu oplemeniti svoj narod i da je služiti svojem narodu sveta dužnost.
 
Solopopijevka ima važnu ulogu u opusu Enriquea Granadosa (1867. – 1916.), španjolskoga skladatelja koji se školovao u Barceloni i Parizu. Granadosova dva najvažnija ciklusa popijevki, Tonadillas i Amatorias, ključna su za razvoj Lieda u prvome dijelu 20. stoljeća. Utrla su put popijevkama Manuela de Falle i ostalih skladatelja. Canciones amatorias (Ljubavne pjesme) praizvedene su 1915. u Barceloni, a tekstualni predložak bila je zbirka Romancero s pjesmama Luisa de Góngore, Lopea de Vege i anonimnih autora. Samo godinu dana poslije, Granadosova blistava karijera prekinuta je tragičnom smrću: poginuo je kao slučajna žrtva Prvoga svjetskoga rata, spašavajući svoju suprugu u putničkom brodu koji su torpedirale njemačke trupe u La Mancheu.
 
Marija Kuhar Šoša diplomirala je 2006. godine glazbenu kulturu i solopjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi Lidije Horvat-Dunjko. U vrijeme i nakon studija osvojila je brojne nagrade i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima se ističu Rektorova nagrada (2006.), Nagrada hrvatskog glumišta za najboljeg mladog opernog pjevača (2007.), Nagrada Marijana Radev za najbolje umjetničko ostvarenje u HNK-u Zagreb u sezoni 2008./2009., Nagrada Zagrebačke filharmonije za najboljeg mladog glazbenika u 2009. godini te Nagrada Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za najbolje umjetničko ostvarenje u 2019.
 
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nastupa već petnaest godina te se predstavila brojnim ulogama. Natupala je s mnogim hrvatskim i inozemnim orkestrima (Hrvatski barokni ansambl, Zagrebačka, Slovenska i Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Cantus Ansambl, Zagrebački solisti, orkestar Opere HNK-a Zagreb, orkestar Opere u Tirani). Od važnijih nastupa izdvaja se i onaj na otvorenju festivala Julian Rachlin i prijatelji 2011. u Dubrovniku, s Beogradskom filharmonijom pod ravnanjem vodećega svjetskog dirigenta Zubina Mehte.

Mario Šoša rođen je 1979. u Zadru. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, 1998. godine upisuje studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Ljubomira Gašparovića, koji završava 2003. godine. Nakon diplome upisuje poslijediplomski studij na Mozarteumu u Salzburgu, u klasi Klausa Kaufmanna, gdje magistrira 2006. godine.
 
Od brojnih priznanja vrijedi spomenuti posebnu nagradu Društva hrvatskih skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskoga autora na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Svetislav Stančić te nagradu istoga Društva za najbolju izvedbu djela hrvatskih autora na Tribini mladih umjetnika Darko Lukić, kao i nagradu Mozarteuma Mozart Preis. Nastupio je s orkestrima Zagreb Sinfonietta, ansamblom Simfonijskog orkestra HRT-a, Zadarskim komornim orkestrom, kvartetom Zadarskog komornog orkestra te Zagrebačkim kvartetom, uz dirigente Pavla Dešpalja, Mladena Tarbuka, Tomislava Fačinija i Ivana Repušića.