u 91. godini života
Preminuo prof. dr. Stjepo Obad
U 91. godini preminuo je prof. dr. sc. Stijepo Obad, dugogodišnji djelatnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, današnjeg Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
Rođen je 11. siječnja 1930. u Pridvorju, Konavle kod Dubrovnika. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u Grudi, Dubrovniku i Trebinju. Diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1960. izabran je za asistenta u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, a četiri godine kasnije za sveučilišnog predavača na Katedri za opću povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1966. godine na istom fakultetu. Tu je stekao i zvanje znanstvenog savjetnika i nastavno zvanje redovitog sveučilišnog profesora (1985.) u trajnom zvanju. Prije i poslije umirovljenja (2000.) predavao je na više studija kao npr.: na Odsjecima za povijest Pedagoškog odnosno Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru, te na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru. Predavao je i na poslijediplomskim studijima u Zadru, Splitu i Dubrovniku te bio mentor pri izradbi doktorskih i magistarskih radova kao i član mnogih povjerenstava za obranu istih. Autor je ukupno 240 radova, od kojih 60 znanstvenih i 180 stručnih radova, 8 knjiga od kojih jedna na engleskom jeziku i jedna u drugom izdanju. Uredio je i priredio za tisak više zbornika znanstvenih radova i drugih znanstvenih i literarnih dijela. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima. Održao je brojna predavanja i predstavljanja knjiga u Zadru, Dalmaciji, Istri i ostaloj Hrvatskoj.
Višedesetljetni znanstveno-istraživački i nastavni rad profesora Obada potvrda je jednog plodnog života ispunjenog istraživačkim interesom za hrvatsku povijest 19. stoljeća, napose onu koja se odnosi na povijest Dalmacije, dalmatinskog sela i seljaštva, Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, razvoja gradova i urbanizma, a posebno pitanje nemirne četrdesetosme i devete u Dubrovniku.
Istovremeno, profesor Obad se istaknuo kao vrstan pedagog koji je uvijek imao u vidu dobrobit i napredovanje studenata.
Svojim blagim i istančanim pristupom znao je doprijeti do svakog studenta kako bi im što uspješnije prenio svoje iznimno znanje. Pored toga, profesora Obada pamtit ćemo kao osobu koja je s radošću dočekala stvaranje suvremene Republike Hrvatske, pa je uvijek isticao vrijednost i važnost nacionalne pripadnosti kako u povijesnom tako i suvremenom kontekstu. Na kraju je potrebno istaknuti, kako sadašnji Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru neobično mnogo duguje u svom formiranju i oblikovanju upravo profesoru Obadu koji je uložio u njega najvažnije i najbolje godine svojeg života. Na svemu tome smo mu jako zahvalni, a njegov doprinos zauvijek će ostati zabilježen unutar hrvatske historiografije i Sveučilišta u Zadru.
Vezane vijesti
-
Iz Grada Zadra obavještavaju vozače da će zbog izvođenja radova na kanalizacijskoj mreži u raskrižju ulica Put Bokanjca, Put Nina i Benka Benkovića u Zadru od dana 3. ožujka (ponedjeljak) do 17. ožujka (ponedjeljak) na snazi biti privremena regulacija prometa
-
Zadar je u 21. kolu poražen u Beogradu. Domaćin Crvena zvezda bio je bolji s rezultatom 87:76
-
Luka Bašić, senior u teškoj kategoriji (-90 kg), pobjedio je prekidom u 1. rundi, boksača Jaka Kojakovića iz BK Dubrovnik.
-
Vlatka Vučić-Marasović i Ermina Duraj! Ne propustite ovu radionicu za Dan žena. Radionica će se održati iduće nedjelje, 7. ožujka 2025., s početkom u 17 sati u prostoru MMD Gradske knjižnice u Zadru
Izdvojeno
-
Zadar je u 21. kolu poražen u Beogradu. Domaćin Crvena zvezda bio je bolji s rezultatom 87:76
-
Drugim riječima, nedostatak sna je loš, a čak i bez podvrgavanja ekstremima budnosti danima bez prekida, produljena razdoblja bez preporučenih 7-8 sati noću mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
-
Novi "personalizirani" online alat koji predviđa najučinkovitije lijekove za pojedinačne pacijente s dijabetesom tipa 2 mogao bi koristiti milijunima ljudi s tim stanjem, kažu istraživači.
-
Tri dana bez sna, a čovjek obično ne može jasno govoriti niti normalno hodati. Dodajte još dva dana i on ili ona će vjerojatno halucinirati i biti na rubu mentalnog sloma.
Reci što misliš!