Jučer je održana završna konferencija projekta Kulturna ruta putevima liburnskog, rimskog i hrvatskog nasljeđa Zadarske županije, u Gradskoj knjižnici Benkovac u Benkovcu.

Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ukupna vrijednost projekta je 5.230.860,80 kuna, a stopa financiranja je 72 % i iznosi 3.754.705,90 kuna. Projekt je započeo 1. listopada 2018. godine i traje do 1. listopada 2020. godine.

Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri su Grad Benkovac, Grad Pag, Grad Nin i Zavičajni muzej Benkovac.

Glavni cilj projekta je doprinijeti održivom društveno-gospodarskom razvoju Zadarske županije, valorizacijom kulturne baštine i njenom integracijom s kulturno-turističkom ponudom destinacije u svrhu poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva te rasta zaposlenosti.

Na konferenciji su sudjelovali dionici iz javnog, civilnog i poduzetničkog sektora koji su direktno i indirektno povezani s rezultatima projekta i njihovom daljnjom diseminacijom i korištenjem: gradonačelnici, turistički vodiči, direktori turističkih zajednica, predstavnici udruga, konzervatorski odjel te ostale institucije čiji rad se dotiče turističkih kulturnih ruta.

Gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić pozdravio je sve nazočne i naglasio kako je ponosan što je Benkovac dio ove kulturne rute te se nada nastavku ovakvih i sličnih projekata koji će pomoći valorizaciji poduzetništva s naglaskom na turizam.

Župan Zadraske županije, Božidar Longin svih je pozdravio te je izrazio zadovoljstvo što se privodi kraju još jedan kvalitetan projekt, na čijoj su provedbi, uz Županiju kao nositelja, kao partneri sudjelovali gradovi Benkovac, Nin i Pag te Zavičajni muzej Benkovac. Župan je naglasio: „Kao nastavak izuzetno uspješnog prekograničnog strateškog projekta HERA, ovaj projekt odličan je primjer kontinuiteta rada u određenom smjeru koji smo definirali. Prostor Zadarske županije ima bogatu kulturno-povijesnu baštinu. Živjeli su ovdje razni narodi ostavljajući materijalne tragove svoga postojanja. Danas su to nekropole, gradine, utvrde, sakralni objekti i dr.  Zadaća novih generacija jest njihovo potpuno otkrivanje, proučavanje i konzervacija, ali i valorizacija te njihovo stavljanje u novu funkciju, jer imati bogatstvo koje ničemu ne služi, ne znači biti dobrim gospodarom.

A upravo će to i biti učinjeno čime će se kontinuitet nastaviti prema konačnom cilju - valorizaciji kulturne baštine i njenoj integraciji s turističkom ponudom destinacije, a u svrhu poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.„

Prezentaciju o projektu i postignutim  rezultatima održala je voditeljica projekta, Tomislava Gregov, iz Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije, koja nas je  upoznala s detaljima provedbe projekta.

Ovdje je riječ o kulturnom turizmu kojeg čini mozaik lokaliteta, tradicije, iskustva, načina života ljudi što pridonosi raznolikosti destinacije. U Hrvatskoj, unatoč dominantnom imidžu sunca i mora, inozemni posjetitelji sve više žele osjetiti autohtoni način života, posjetititi kulturno-povijesne lokalitete te sudjelovati na kulturnim manifestacijama. „Kulturni turisti“ su skloni trošiti više novca na ljetovanje od prosječnih turista. Prema odrednicama Strategije razvoja turizma RH do 2020., kulturni turizam, prema kriteriju atraktivnosti, uvršten je u potencijalno vodeće proizvodne grupe hrvatske turističke ponude.

Uključivanjem kulturnog sektora u turistički proizvod destinacije može se postići produljenje sezone i samim tim produljenje boravka gostiju na destinaciji.

Kroz Projekt smo dobili i skraćeni naziv naše Kulturne rute „LiriH Route“, te slogan „Tragovi prošlosti i drevni okusi“ u čijem naslovu je sadržan znak peke kao poveznice sve tri kulture,  Liburna i  Rimljana koji su je koristili te Hrvata koji je dan danas koriste. Arheološki nalaz peke čuva se u Muzeju ninskih starina. Ovdje se radi o obnovi Kulturne baštine i njene valorizacije u cilju stvaranja novog kulturnog turističkog proizvoda koji bi utjecao na produženje turističke sezone i bio dostupan posjetiteljima tijekom cijele godine.

Kulturna dobra  obuhvaćena ovim projektom su sljedeća: Zavičajni muzej Benkovac, Rimska vila s mozaicima iz 1. st. u gradu Ninu, te ostatci franjevačkog samostana pri Crkvi Marijina uznesenja u Starom Pagu.

Kroz projekt je izrađena sva potrebna dokumentacija te su dobivene građevinske dozvole za obnovu i muzeološko uređenje sva tri kulturna dobra.

Zavičajni muzej Benkovac koji planira postati središnji kulturni sadržaj benkovačkog područja u kojem se kroz kreativan, društveno odgovoran i poticajan pristup čuva identitet, unapređuje kvaliteta života lokalne zajednice i obogaćuje turističko iskustvo posjetitelja.

U Gradu Ninu predviđena je izgradnja Zaštitnog paviljona radi zaštite i in situ očuvanja i prezentacije rimskih mozaika te prikaza života u Ninu u rimsko doba. Rimska villa urbana dio je jednog od najreprezentativnijih sklopova antičke baštine na istočnoj obali Jadrana, jedinstven in situ i zoran prikaz života u doba antike. Predstavlja stručan, kreativan i interaktivan način učenja o mozaicima, rimskoj civilizaciji i slojevitosti identiteta Grada Nina.

Rekonstrukcija franjevačkog samostana i uređenje Interpretacijskog-multimedijskog centra sa smještajem u Starom Pagu predstavlja edukacijski kompleks, jedinstveno i međunarodno prepoznatljivo mjesto učenja „na terenu“ otvoren širokom krugu disciplina, sa posebnim fokusom na arheologiju, etnologiju i teologiju. Jača svijest lokalne zajednice i pridonosi ugledu Grada Paga kao grada kulture.

Projektna dokumentacija za sve planirane objekte je spremna i čekaju se novi natječaji za prijavu na izgradnju.