Hrvatskom piscu Predragu Matvejeviću u ponedjeljak je posmrtno dodijeljena francuska književna nagrada Jean d'Ormesson za knjigu "Mediteranski brevijar", objavio je AFP.

Nagrada Jean d'Ormesson smatra se jednom od najoriginalnijih francuskih književnih nagrada, a pri donošenju odluke o laureatu za dvanaest članova žirija nije bitno "ni razdoblje, ni jezik, ni žanr" djela, prenosi AFP.

"Između erudicije i imaginacije, 'Mediteranski brevijar' Predraga Matvejevića, oduševio bi Jeana d'Ormessona. Knjiga poput neočekivanog putovanja čitatelju nudi snove o prošlosti, osjetilima, mogućoj sreći, pokazujući nam da Mediteran nije samo pitanje geografije. Zaklonjen suncobranom punim rupa, skitnica bi ga uvijek doživljavao jednostavno 'veličanstvenim'", istaknuo je žiri u obrazloženju nagrade.

Knjiga je prvi put na francuskome objavljena 1992. u prijevodu Évaine Le Calvé-Ivicevic i s predgovorom talijanskoga pisca Claudija Magrisa

"Mediteranski brevijar", koji je Magris smatrao "genijalnom, neočekivanom i fascinantnom knjigom, vrlo inteligentnom i bogatom poezijom", navodi AFP, poput suvremene Odiseje pripovijeda o četiri tisuće godina bogatoj povijesti.

Nagradu Jean d'Ormesson ustanovila je 2018. godine njegova kći Héloïse, predsjednica žirija je njegova udovica Françoise, a članovi su Dominique Bona, Marie-Sarah Carcassonne, Gilles Cohen-Solal, Teresa Cremisi, Marc Fumaroli, Dany Laferrière, Héloise d’Ormesson, Erik Orsenna, Malcy Ozannat, Jean-Marie Rouart i François Sureau.

Jean d'Ormesson (1925.-2017.) bio je francuski pisac, novinar i filozof, a od 1973. bio je član Francuske akademije. 

Prošle godine Nagradu Jean d'Ormesson dobio je britanski književnik Julian Barnes za roman "The Only Story", a prije dvije godine posmrtno je dodijeljena haićanskom književniku Jacquesu Stephenu Alexisu, komunistu, za kojega se pretpostavlja da ga je u travnju 1961., u dobi od 38 godina, ubio režim diktatora Françoisa Duvaliera.

Uz Matvejevićev "Mediteranski brevijar", ove su godine u uži izbor ušla djela Rachel Carson, Arthura Lochmanna, Nastassje Martin i Oliviera Rolina.

Predrag Matvejević rodio se u Mostaru 7. listopada 1932., a umro 2. veljače 2017. u Zagrebu. Njegov otac Vsevolod Matvejevič, rođen je u ukrajinskom gradu Odesi, a majka Angelina (rođena Pavić) bila je Hrvatica iz Bosne i Hercegovine.

Nakon studija romanistike u Sarajevu i Zagrebu, Matvejević je u Parizu 1967. doktorirao komparativnu književnost i estetiku. Francusku književnost predavao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1959-1991), odakle se 1991. godine preselio najprije u Francusku, gdje je do 1994. predavao na Sorboni, a potom je od 1994. bio redovni profesor na rimskom sveučilištu La Sapienza.

"Mediteranski brevijar" jedno je od njegovih najpoznatijih djela, prevedeno na 23 jezika. Samo u Italiji knjiga je prodana u više od 300 tisuća primjeraka.

Matvejević je dobio niz nagrada, među ostalima, Godišnju nagrada Vladimir Nazor 1975., nagradu "Malaparte" dobio je 1991. za najbolju stranu knjigu, a dvije godine poslije u Parizu je dobio nagradu za Najbolju knjigu na stranom jeziku u kategoriji eseja.