Izradio ju je nepoznati autor početkom 16. st., a prikazuje obalni dio Dalmacije od Vodica do Omiša te područje Dalmatinske zagore i dijela zapadne Bosne.

U znanstvenom časopisu Geoadria koji objavljuju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, ovih je dana objavljen članak o najstarijoj poznatoj karti s detaljnim prikazom nekog dijela Hrvatske - javljaju sa Sveučilišta u Zadru.

Izradio ju je nepoznati autor početkom 16. st., a prikazuje obalni dio Dalmacije od Vodica do Omiša te područje Dalmatinske zagore i dijela zapadne Bosne.

O toj je rukopisnoj karti, koja se čuva u Archivio di Stato di Venezia do sada ponešto znala samo nekolicina znanstvenika u Hrvatskoj, a sada je zahvaljujući autorima članka - Kristijanu Juranu i Josipu Faričiću sa Sveučilišta u Zadru te Karin-edis Barzman sa Sveučilišta Binghamton (SAD), detaljno obrađena i predstavljena akademskoj i ostaloj zainteresiranoj zajednici.

Dalmacija je tijekom kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka bila poprište sraza triju europskih imperija: Mletačke Republike, Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva i Osmanskoga Carstva. 

Na karti je prikazan dio sjeverne i najveći dio srednje Dalmacije, s time da je u žarištu autora odnosno naručitelja karte bilo šibensko-kninsko područje, dok je znatno oskudnije geografskim sadržajem popunjeno preostalo prikazano područje. Isto tako, nisu prikazani otoci osim onih koji se nalaze u neposrednoj blizini kopna. 

Karta je nastala neposredno nakon Drugoga mletačko-osmanskog rata (1499. – 1503.), kao rezultat terenskih opažanja koja su inicirale mletačke vlasti u svrhu kartiranja vojne i gospodarske infrastrukture te potencijalnih vojnih poprišta u zaleđu dalmatinskih gradova. 

Imala je dominantno vojno-stratešku namjenu, što je implicirano u njezinu sadržaju, s prevladavajućim prikazima utvrda, utočišta, prometnica i riječnih prijelaza.

Cijeli članak s prikazom karte dostupan je na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak - navodi se, uz ostalo, u priopćenju sa  Sveučilišta.