Odjel za povijest zadarskog Sveučilišta predstavio je danas rezultate četverogodišnjeg arhivskog istraživanja „Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočnojadranskom prostoru“. Projekt je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Cilj istraživanja bio je rasvijetliti dosad slabo istražen dio hrvatske povijesti turbulentnog razdoblja sloma Austro-Ugarske i stvaranja novih država te talijanske okupacije Dalmacije. 

- Naime, na istom prostoru djeluje više paralelnih institucija vlasti što stvara administrativni kaos. Stvara se i raslojavanje gradskog stanovništva i seljaštva, ali i naroda i političke elite, kaže voditelj projekta profesor Ante Bralić:

- Sva dalmatinska politička elita prihvatila je jugoslavizam,  kao način rješenja hrvatskog pitanja. Međutim vidimo da seljaštvo to nije prihvatilo. To se vidi već na prvim izborima za Konstituantu, u studenom 1920. godine. I onda vidimo da je došlo do diskrepancije političke volje i želje tog hrvatskog seljaka, u Dalmaciji govorimo sa političkim elitama, uključivši i bivše pravaše.

Ta zabluda i iluzija jugoslavenskog unitarizma  koju je podržavala i tadašnja hrvatska intelektualna krema pokazat će svoje pravo lice i u monarhističkoj i komunističkoj Jugoslaviji – istaknuo je pročelnik Odjela za povijest Zlatko Begonja.   

- Ovaj projekt zajedno sa svim kolegama koji su na njemu radili, daje upravo tu mogućnost da neke stvari stavimo na svoje mjesto, da možemo ih razumjeti , da razumijemo bit i tijek  događaja koji su slijedili, nakon ovakvih inicijativa i nakon ovakvih ideja.

- Nesnalaženje u takvoj situaciji pokazuje i domaće svećenstvo. Dok neki biskupi u svojim pastirskim pismima narodu poručuju da prihvate novu državu koja je, pišu, ostvarenje hrvatskih narodnih i političkih želja u pismima Vatikanu zadarski nadbiskup Vinko Pulišić spas i dalje vidi u Austriji, citirao je dio njegovog pisma  ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, Ante Gverić, također suradnik na projektu.

- Zabranio sam svojem kleru da daje potporu ovim nezdravim zahtjevima, misleći pri tom na političke zahtjeve da se Hrvati, Srbi i Slovenci ujedine u jednu državu. Te sam u jednom svom pastoralnom pismu i osudio takve pokušaje. Osobno sam duboko uvjeren da će u novoj državi SHS srbizam i s njime pravoslavlje imati veće koristi  na štetu katolicizma koji je u Austro-Ugarskoj uživao privilegije.

Kaos je u tom razdoblju bio i u školstvu kazala je u svojem dijelu istraživanja profesorica Sanda Uglešić:

- Znači kao u institucijama starih, novoformiranih vlasti,  i zapravo jednog nesnalaženja  i profesora i uprava škola,  u odnosima, svakodnevnim, života škole, kao što su materijalna pitanja, problemi s nastavnicima i slično.

Zbog političkih pritisaka dio hrvatskih učitelja napušta okupirano područje, a zamjenjuje ih talijanski kadar, dok nakon Rapalskog sporazuma hrvatske institucije pod talijanskom vlašću prestaju djelovati ili se talijaniziraju.

U sklopu projekta izvršeno je više arhivskih istraživanja u Londonu, Beču, Rimu, Trstu, Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Splitu i Zadru.  Također  održane su i dvije međunarodne znanstvene konferencije u Zadru, te je objavljena jedna monografija, dok je druga u pripremi.