Na Sveučilištu u Zadru održana je 6. Međunarodna konferencija o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti PUBMET2019 gdje je glavna tema bila znanstveno izdavaštvo u Hrvatskoj danas.

Hrvatska ima vrlo dugu tradiciju, kako u znanstvenom izdavaštvu, tako i u inicijativama otvorenog pristupa znanstvenim informacijama koje su pokrenute još devedesetih godina. Rezultat toga je da smo država unutar Europske unije s najvećim brojem časopisa u otvorenom pristupu te najviše otvorenih sadržaja općenito. U Direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ trenutno je uključeno 118 hrvatskih časopisa, najviše zahvaljujući dijeljenoj platformi za časopise u otvorenom pristupu HRČAK.

Također, čak 140 hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih ustanova dio svoje produkcije pohranjuje u institucijske repozitorije, većinom koristeći zajedničku infrastrukturu DABAR. No unatoč činjenici da su inicijative otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i otvorene znanosti opisane u brojnim politikama i preporukama Europske komisije, a većina zemalja EU je temeljem istih donijela svoje nacionalne politike, Hrvatska još uvijek nije usvojila nacionalnu politiku koja bi promicala i obvezivala na otvorenost rezultata znanstvenih i obrazovnih aktivnosti financiranih javnim sredstvima. 

Otvorena znanost, pored otvorenog pristupa publikacijama, uključuje i otvorene načine izvještavanja o cjelokupnom procesu znanstveno-istraživačkog rada, uključujući između ostalog otvorene istraživačke podatke, otvoreni kôd, otvorene standarde, otvoreni recenzijski postupak i dr., a u cilju gospodarskog rasta, inovacija i razvoja društva.

Otvorena znanost mijenja način provođenja znanstvenih istraživanja, pristupa i ponovnog korištenja rezultata, a javljaju se novi načini znanstvene razmjene i suradnje. Ovaj model također otvara put za unaprjeđeno povezivanje interdisciplinarnih istraživanja, što je ključno za rješavanje složenih istraživačkih pitanja i društvenih izazova. Prijelaz ka otvorenoj znanosti ne zahtijeva samo ulaganja u infrastrukturu i izgradnju potrebnih vještina, već kulturološki pomak u načinu provođenja i prosudbi istraživanja.

Plan najvećih europskih financijera znanstvenih istraživanja ujedinjenih unutar kOAlicije S (https://www.coalition-s.org/), uz snažnu podršku Europske komisije (https://ec.europa.eu/) i Europskog istraživačkog vijeća (https://erc.europa.eu/), kojim se od siječnja 2021. želi osigurati otvoreni pristup svim publikacijama sugerira promjene koje izlaze iz okvira otvorenog pristupa i obuhvaćaju značajne segmente otvorene znanosti. Ostvarenje cilja kOAlicije S: "od 2021. godine znanstvene publikacije koje proizlaze iz istraživanja financiranih javnim sredstvima nacionalnih i europskih financijera moraju biti objavljene u odgovarajućim časopisima ili na odgovarajućim izdavačkim platformama u otvorenom pristupu” moguće je postići samo sveobuhvatnim aktivnostima otvaranja znanstveno-istraživačkog rada u svim zemljama EU. Načela Plana S ugrađena su u novi okvirni program Horizon Europe.

Na tragu svih europskih zbivanja vezanih uz otvorenu znanost Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković i Sveučilište u Zagrebu zajednički organizirali su već šestu po redu PUBMET2019 konferenciju koja se od 19. do 20. rujna 2019. održavala na Sveučilištu u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, OpenAIRE Advance, European Association of Science Editors – EASE i SPARC Europe.

Sudionici konferencije bili su znanstvenici i stručnjaci koji se bave znanstvenom komunikacijom i izdavaštvom, otvorenim pristupom znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima, znanstvenom čestitošću, te prosudbom i vrednovanjem znanstveno- istraživačkog rada. PUBMET je konferencija međunarodnog karaktera koja se bavi najnovijim trendovima i promjenama u ovom vrlo dinamičnom području.

I ove je godine PUBMET2019 okupio 130 sudionika iz 11 zemalja: Belgije, Francuske, Nizizemske, Rusije, Slovenije, Turske, Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država, koji su kroz niz predavanja, radionica, panel diskusije, okruglog stola i posterske sesije diskutirali o temama otvorene znanosti, višejezičnosti u znanstvenoj publicistici, nacionalnim bibliografijama, novim oblicima znanstvene komunikacije, novim trendovima i poslovnim modelima izdavanja časopisa, znanstvenoj čestitosti i novim oblicima prosudbe. 

Veliku pozornost sudionika imao je i okrugli stol o budućnosti znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj koji je moderirao prof. Vladimir Mrša s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ujedno glavni urednik jednog od najboljih hrvatskih časopisa Food Technology and Biotechnology. Panelisti, Silvana Šehić, Nikica Mihaljević, Iva Melinščak Zlodi i Jadranka Stojanovski, su diskutirali o važnosti usvajanja principa otvorene znanosti za hrvatske ustanove, uslugama koje nudi HR-DOI ured, o položaju i transformaciji visokoškolskih i znanstvenih knjižnica u okruženju otvorene znanosti, te o položaju časopisa i uredništava u sadašnjem sustavu.

Tijekom diskusije istaknuta je odgovornost visokoškolskih i znanstvenih ustanova u zbrinjavanju i stavljanju u otvoreni pristup svih rezultata znanstveno-istraživačkog i nastavnog rada ustanove putem institucijskih repozitorija u otvorenom pristupu. Knjižnice u većoj mjeri moraju prigrliti načela otvorene znanosti te osigurati odgovarajuće usluge svojim korisnicima, npr. podršku pri izradi planova upravljanja istraživačkim podacima, objavljivanju sadržaja u otvorenom pristupu (npr. knjiga), promicanju otvorenosti i sl. Kako je DOI postao globalno prihvaćeni identifikator u svijetu umreženih znanstvenih publikacija, neophodno je da svi hrvatski časopisi ugrade DOI identifikator za svaki objavljeni rad, kako bi osigurali potrebnu vidljivost, čitanost i citiranost. Hrvatska časopisna znanstvena produkcija većim je dijelom „nevidljiva“ unatoč usvajanja otvorenog pristupa, jer svega 15% objavljenih sadržaja ima DOI identifikator.

HR-DOI ured pri NSK planira u slijedećem razdoblju napraviti značajnije iskorake u tom smjeru, posebice u učinkovitijoj razmjeni podataka s Hrčak portalom. Unatoč svojoj dugoj tradiciji, znanstveno izdavaštvo u Hrvatskoj suočava se s mnogim problemima male znanstvene zajednice: nedostatkom potrebne infrastrukture za potporu uredničkim procesima, osiguravanjem kvalitetnog sadržaja i kvalitetnih recenzenata, smanjenom motivacijom hrvatskih znanstvenika za objavljivanjem u domaćim časopisima, nedovoljnom citiranošću, teškoćama pri uključivanju u indeksne baze podataka i sl. Imajući u vidu da hrvatske časopise većinom ne izdaju komercijalni izdavači, već visokoškolske i znanstvene ustanove te strukovne udruge te da je u njihovo izdavanje ugrađen većinom volonterski rad niza urednika, sustavno je financiranje hrvatskih časopisa neophodno za njihov opstanak.

Model državnih potpora hrvatskim časopisima prepoznat je unutar EU kao kvalitetna alternativa komercijalnom znanstvenom izdavaštvu i naplaćivanju objave radova u otvorenom pristupu.

Ove je godine napravljen sasvim netransparentnan zaokret u financiranju, uz izostanak savjetovanja sa znanstvenom izdavačkom zajednicom, pri čemu su sredstva značajno smanjena, a većim se dijelom distribuiraju putem programskih ugovora.

Tijekom okruglog stola diskusije su pokazale kako hrvatski urednici ne podržavaju ove promjene i smatraju da one ugrožavaju objavljivanje hrvatskih časopisa. Izdavačka zajednica i urednici složni su u svojim nastojanjima da utječu na izmjenu ove odluke.

Urednici časopisa, sudionici konferencije, zalažu se da se hrvatski znanstveni, stručni i popularni radovi podupiru i dalje putem nacionalnog natječaja, pri čemu će se nastojati usvojiti naprednije kriterije ocijenjivanja i prosudbe časopisa, imajući privenstveno u vidu kvalitetu uredničkog rada.