Zbornik radova sa znanstvenoga skupa "Domaća rič 13", održanoga 22, travnja 2017. u Zadru, koji je uredio Ivan Paštar, objavio je Ogranak Matice hrvatske Zadar.

Urednik zbornika Ivan Paštar naglašava u predgovoru kako je jezikoslovni skup bio posvećen "govorima iz kojih je izrastao naš standardni jezik". Hrvatski jezik je i zaseban i samostalan, napominje i dodaje kako je stoljećima izgrađen i normiran te bogat svojim narječjima i dijalektima koji mu služe kao temelj.

Paštar ističe kako je zadarski skup kulturno i znanstveno očitovanje o stanju i njegovanju suvremene baštine triju hrvatskih narječja - čakavskoga, kajkavskog i štokavskog te dijalekata i mjesnih govora.

Zbornik "Domaća rič 13" (338 str.) podijeljen je na tri cjeline - znanstveni prilozi, umjetnički prilozi i recenzije.

U znanstvenom dijelu Lina Pliško piše o krničkoj čakavštini u "Čerišnji" Darije Rojnić, Božidar Šimunić o akcenatsko-sufiksalnoj osobitosti genitiva plurala u bibinjskom govoru, a Marijana Fabijanić o domaćem i posuđenom u frazeologiji ugljanskih govora.

Marijana Tomelić Ćurlin obradila je fonološke jezične značajke kunovskoga govora na poluotoku Pelješcu, Domagoj Vidović pelješku toponimiji, Siniša Vuković čakavsku dihotomiju otoka i kopna kod Pere Ljubića i Drage Ivaniševića.

O jezičnim obilježjima u tekstovima čakavskoga pisca Antona Leopolda iz Gradišća piše Robert Hajszan, Ivica Vigato bilježi promjene u silbenskom leksiku zadnjih 60 godina, a Filip Galović piše o novom dramskom djelu Dinka Sule u svjetlu govora Grohota na otoku Šolti.

Miljenko Dujela piše o Peschici pod naslovom "Dalmacija s one strane Jadrana", Antonio Sammartino bavi se leksičkom analizom moliškohrvatskoga govora, Ivan Magaš je obradio govor mjesta Popovića, Ante Nadomir Tadić Šutre analizira roman "Medaljon Anite Marinac, a Dijana Ćurković piše o grafiji djela "Deset pokorni razgovora" I. J. Pavlovića Lučića. 

Filolog Mijo Lončarić se osvrće na geolingvističko istraživanje hrvatskih govora u BiH, Samra Hrnjica je obradila govor hrvatskoga sela Žegara u BiH, Josip Galić je istraživao dopusnost u govoru Niskoga u Dalmatinskoj zagori, a Mate Kovačević piše o značajkama mjesnih duvanjskih govora u prozama Petra Miloša.

Josip Lisac piše o istraživanju i proučavanju hrvatskih karaševskih govora.

U umjetničkim prilozima objavljeni su "Zadnja beseda" Zvonimira Sutlovića, pjesme Atilija Orovića, Ante Tičića, Ante Šarunića, Roberta Bacalje, Tomislava Meštrića,   Roberta Špralje, Ivana Dobre Žirjanina, Antuna Badurine, Rajka Anđelića Maslovarića, Silvije Buvinić, Ivana Vidovića, Ante Nadomira Tadića Šutre, Vinka Majića, Mirjane Trošelj i Davora Grgurića te proze Ante Smoljana i Božidara Šimunića.

U rubrici recenzije pišu Ivana Petešić Šušak i Ivica Vigato.

Na kraju zbornika objavljena su kazala osobnih imena i zemljopisnih naziva.