U ponedjeljak poslijepodne Kalelargom su prodefilirala neobična stvorenja u crnom. Ne, nisu to dementori. Riječ je o najavi predstave Drame plus, Životinjska farma, koja ima premijeru 7. lipnja u HNK Zadar!

Dramatizacijom alegorijske satire, jednog od najpoznatijih djela Georga Orwella, Životinjske farme koju ovom dramatizacijom u podnaslovu zovemo bajkom, Drama Plus premijerno izvodi jedan od sto najboljih romana prema mišljenju časopisa Time 2005. godine.

Igraju: Luka Barešić, Luka Nešović, Niko Zekanović, Josip Rain, Ivan Šarlija, Ana Vidić, Ana Marija Palić, Ema Pestić, Tamara Kovačević, Iva Prgić, Vito Sikirić, Josip Uglešić, Vito Arbanas, Sanda Pinter, Antea Deković, Ivan Vlatković, Borna Vitlov, Ivan Vidović, Tomislav Šango, Lucija Petrić, Tereza Milovčević, Lena Jakšić, Nikola Car, Anastazija Bubnjar, Hana Ružić, Hana Baraba, Donat Zausnigg

Nakon prve predstave unutar autorskog projekta Lektira na sceni, rađene prema dramskom predlošku Eugenea Ionesca Ćelava pjevačica, Careva novog ruha Hans Christiana Andersena te Šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić koje je pogledalo preko 6.000 mladih, Drama plus nastavlja s projektom Lektira na sceni s ciljem involviranja djece u kazalište, pritom obrađujući djela koja ulaze u popis obaveznih lektira školskog kurikuluma.

Drama plus premijerno izvodi kazališnu intepretaciju romana koji slavi više od sto godina života, a projekt nastavlja dalje pritom aktivno surađujući s nekolicinom srednjih škola s područja grada Zadra, pod sponzorstvom Grada Zadra, ZadrugArta i Zadarske županije.

Lektira na sceni je autorski projekt kojeg Drama Plus uspješno provodi već treću godinu, a koji je nastao kao odgovor na poražavajuću statistiku nastalu pri istraživanju provedenom od studenoga 2015. do ožujka 2016. godine troje mladih znanstvenika s Odjela za socijologiju Sveučilišta u Zadru – dr.sc. Krešimir Krolo, dr.sc. Sven Marcelić i dr.sc. Željka Tonković proveli su istraživanje među zadarskim srednjoškolcima. Rezultat istraživanja pokazuje da 63 posto učenika srednjih škola u zadnjih godinu dana nije bilo u kazalištu. Tom poražavajućom procjenom došli smo na ideju da mlade dovedemo u kazalište projektom Lektira na sceni- s jedanakim ciljem približavanju ne samo kazališta, već i samih lektirnih djela djeci i mladima, a kroz izvedbe koje su nastale kroz kolektivnu kreaciju mlađih naraštaja.

Iz programske knjižice:

Kroz predstavu Životinjska farma govorimo o sustavu zatvorenih totalitarističkih zajednica i o njihovu načinu života, izraženom kroz parabolu farme na kojoj vlast preuzimaju životinje. U trenutku kada je knjiga napisana, reference na događaje u tadašnjem Sovjetskom savezu bile su više nego očite, u današnje vrijeme, redatelj, glumci i stručni suradnici imali su zadatak povezati ovaj opće poznati klasik s današnjim vremenom.

Životinjska farma postavljena je kao alegorija negativne transformacije. Na početku zamišljena kao pozitivna ideologija nekog određenog društva.

Životinjska je farma kroz radnju smještena u životinjski svijet, a govori o karakterističnoj ljudskoj sklonosti zlouporabe moći koja je inherentna svim, manjim ili većim, bolje ili lošije organiziranim ljudskim skupinama – a danas je vidljiva u svim društvenim, političkim strankama, poslovnim kompanijama pa sve do onih najmanjih skupina poput onih tinejdžerskih kojima se na neki način kroz naš projekt Lektira na sceni i obraćamo.

Iz današnje perspektive kulture opsjednute medijima, imidžom i odnosima s javnošću, kulturom interneta, dramaturški smo razvili lik prasca Squelera, svojevrsnog glasnogovornika politike svinja koji simbolizira proces manipulacije masama. Kroz predstavu gledateljima prikazujemo znakovit i potpuni nedostatak odgovornosti prema istini od trenutka kada svinje počnu djelovati u vlastitu korist. Činjenice, pa tako i one koje su dio kratke povijesti događaja na životinjskoj farmi, sedam zapovijedi kao njihov osnovni zakon i ustav, nemilosrdno se preoblikuju i mijenjaju, onako kako to svinjama odgovara u određenoj situaciji.

Istina više nije nepromjenjiva kategorija i povijest postaje nešto što se iz dana u dan modificira. Na taj način pokušat ćemo prikazati način funkcioniranja (ili čak ratovanja) u današnjem svijetu.