U subotu su u Splitu donošenjem Splitske deklaracije o javnom prostoru završili Dani arhitekata 3.0, najveće godišnje okupljanje arhitektonske struke. Zadnjeg dana konferencije , na kojoj je sudjelovalo više od 550 sudionika, usvojeni su i Zaključci Dana 3.0 .

Splitska deklaracija naglašava kako je važnost javnog prostora građanima  usporediva s važnošću institucije demokracije. Upravljanje javnim prostorom očigledan je pokazatelj ispravnog i neispravnog korištenja prostornih resursa jednog naroda, države ili grada.

„Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata, uz podršku gotovo svih naših kolegice i kolega, već dugo od državnih dužnosnika traže sustavnu i cjelovitu reformu zakonodavstva koje regulira planiranje u prostoru. Godinama tražimo, da za razliku od dosadašnje prakse, predstavnici naših strukovnih i stručnih  organizacija budu aktivni sudionici u provođenju tih reformi, reformi u kojima bi stručnost trebala postati onaj argument kojim se građani mogu učinkovito suprotstavljati interesima sebične manjine“, stoji u tekstu Deklaracije. Ovim dokumentom Hrvatska komora arhitekata ukazujem na nužnost korištenja javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja pri rješavanju problema javnih prostora te glasno poziva na njegovu primjenu. Deklaracija se također zalaže  za veću uključenost građana i lokalne zajednice u procese odlučivanja o javnim prostorima.

Zaključci, kojima je završila konferencija u Splitu, pak upozoravaju  na neprihvatljive postupke kojima se, izmjenama važne zakonske regulative,  dovodi u opasnost vrsnoća građenja i kvaliteta prostora.

Nadalje, u Zaključcima Dana 3.0 stoji i da je način komuniciranja donositelja prijedloga zakona neprihvatljiv. Naime,  predlagač zakona nije uvažio više od tisuću podnesenih i obrazloženih primjedbi struke,a koje su podnesene s ciljem poboljšanja funkcioniranja cijelog sustava i njegove implementacije u području arhitekture i planiranja prostora.

„Struka prihvaća i pozdravlja prijelazni put ka digitalizaciji postupaka, ali oni se po našem mišljenju moraju voditi promišljeno i postupno , a ne u hitnoj proceduri. Mišljenja smo da predloženi postupak e-planova i e- dozvola neće u konačnici rezultirati bržim i kvalitetnijim postupkom jer cijeli državni aparat nije u dovoljnoj mjeri pripremljen za promjene“, naglasila je predsjednica HKA, dipl. ing. arh Željka Jurković.