U ponedjeljak, 18. veljače 2019. godine s početkom 10 sati, u samostanu sv. Frane u Zadru svečano će se obilježiti 661. obljetnica potpisivanja Zadarskog mira.

Organizatori ovog događanja su Grad Zadar i O.Š. „Zadarski otoci“. Ove godine će svečanosti nazočiti i predsjednik Europske mreže mjesta mira (European Network of Places of Peace), Eduardo Basso.

Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji. 

Zadarski mir sklopljen je dana 18. veljače 1358. u sakristiji crkve Sv. Frane u Zadru, čime je Ludovik I. pod svoju vlast vratio cijelu Dalmaciju, a Mletačka Republika odrekla se posjeda cijelog dalmatinskog kopna i svih otoka od Kvarnera do Drača (Durazzo).

Mletački dužd odrekao se, također, titule "hrvatskog i dalmatinskog hercega".

Zadarskim mirom prvi je put nakon Zvonimira hrvatska obala sa svim svojim otocima bila oslobođena od mletačke vlasti. Priključenje Dalmacije hrvatskom kraljevstvu imalo je znatne političke, društvene i gospodoarske implikacije, bez obzira što se takvo stanje održalo samo pola stoljeća.

Ludovik je još jednom morao ratovati protiv Venecije (tzv. treći mletački rat) od 1378. do 1381., budući da je ometala trgovinu Jadranom.

Mlečani, koji su pustošli hrvatsku obalu, privremeno su zauzeli Kotor, koji se 1371. podvrgnuo Hrvatskoj i Ugarskoj, te Šibenik i Rab. Nakon poraza u bitki s genoveškom mornaricom ubrzo je sklopljen mir u Torinu.

Njime su Mlečani priznali Zadarski mir te se obvezali plaćati 7000 dukata ugarsko-hrvatskom kralju. Također su vratili Kotor, ali se Ludovik odrekao izvoza soli i druge robe na mletačko područje, što je teško pogodilo južnohrvatsku trgovinu.