Iz MZO-a ističu kako je broj naslova u popisu obvezne lektire bitno smanjen u odnosu na postojeći plan i program, što otvara puno veću slobodu nastavniku za izbor djela za cjelovito čitanje kao i za ulomke.

Novi Kurikulum hrvatskog jezika daje veću autonomiju nastavnicima u izboru suvremenih djela za cjelovito čitanje oslanjajući se na njihovu iskustvenu prosudbu o specifičnim interesima konkretne skupine učenika, a tu je odluku Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) donijelo na temelju stručnih mišljenja nakon dvije javne i jedne stručne rasprave, ističu iz MZO-a odgovarajući na zamjerke Hrvatskoga društva pisaca i Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade da su iz novoga kurikuluma izbačeni suvremeni autori.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kurikulum predmeta Hrvatskog jezika donijela je na temelju stručnih mišljenja, a popis obvezne lektire u prijedlogu kurikuluma Hrvatskog jezika gotovo je jednak u posljednje tri godine i kao takav je prošao dvije javne rasprave, stručnu raspravu i dobio pozitivno mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ističu iz MZO-a na upit Hine.

Strukovne udruge Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM) u srijedu su upozorile kako je novi Kurikulum hrvatskog jezika iznevjerio sve izvorne ideje kurikularne reforme te će, umjesto da ih unaprijedi, tragično unazaditi sve pokušaje da se učenike starijih razreda osnovne i srednjih škola potakne na masovnije čitanje.

HDP i HDKDM također tvrde kako se ne znaju autori konačnog kurikuluma koji se "skrivaju iza imena institucija".

Iz MZO-a ističu kako je broj naslova u popisu obvezne lektire bitno smanjen u odnosu na postojeći plan i program, što otvara puno veću slobodu nastavniku za izbor djela za cjelovito čitanje kao i za ulomke.

"S popisa klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih djela nastavnik autonomno bira dodatna djela za cjelovito čitanje, a djela suvremene književnosti nastavnik bira potpuno samostalno (kako je navedeno i u samom kurikulumu), uzimajući u obzir interese učenika kako bi učenici razvili naviku čitanja i ljubav prema lijepoj književnosti. Dakle, moderne pisce u lektiru uvrštava sam nastavnik koji najbolje poznaje učenike kojima predaje", tvrdi MZO.

Na tvrdnju strukovnih udruga kako aktualni kurikulum niti u jednom svom dijelu nije u skladu sa Strategijom poticanja čitanja Vlade RH, iz MZO-a ističu da je to ministarstvo osiguralo povećan iznos sredstava za nabavu knjiga, u iznosu od 5,2 milijuna kuna, za školske knjižnice u 2019. godini. Uskoro će donijeti odluke o dodjeli sredstava kako bi se knjižnice, u skladu s novim kurikulumom, opremile obveznom lektirom te ostalim knjigama koje nastavnici hrvatskog jezika samostalno izabiru.

"Izbor djela za cjelovito čitanje bit će i tema edukacija koje se provode kao priprema za kurikularnu reformu u svim školama", ističu iz MZO-a.