Ove se godine navršava 500. godišnjica od smrti Leonarda da Vincija, a pripreme za obljetnicu Italiju i Francusku su odvele u nadmetanje o tomu kome je univerzalni genij renesanse više pripadao.

Leonardo da Vinci, slikar, graditelj i mislilac koji je proučavao sve od konjskih kopita i rakova do opreme za ronjenje i mehaničkih krila, nije znao za granice. 

Ali univerzalnost toga renesansnog umjetnika, izumitelja, glazbenika i filozofa u pitanje dovode dvije zemlje koje tvrde da imaju pravo na njegovo kulturno nasljeđe. 

Uoči 500. godišnjice njegove smrti, 2. svibnja, Italija tvrdi da neće dopustiti da netko prisvaja Leonarda. Osobito ne Francuska. 

Odnosi Pariza i Rima znatno su zahladnjeli zadnjih mjeseci pošto se francuski predsjednik  Emmanuel Macron i talijanska populistička vlada svađaju oko migracija i europske proračunske politike. Prije samo nekoliko dana talijanski vicepremijer Luigi Di Maio dolio je ulje na vatru optuživši Francusku da i dalje vodi kolonijalnu politiku u Africi i zarađuje na tamošnjem siromaštvu. 

Sada je u to upleten i Leonardo, koji je rođen u Italiji, ali je umro u Francuskoj. Pokopan je u kapelici u dvorcu Amboise, gdje je proveo zadnje tri godine života.

Danas je u tom veličanstvenom zadnju na rijeci Loire njegov muzej u kojemu posjetitelji mogu vidjeti Leonardov studio i modele njegovih izuma. 

Francuska će u povodu 500. godišnjice Leonardove smrti organizirati više od 500 događanja, uključujući i veliku izložbu u Louvreu i s tim ciljem nastoji prikupiti gotovo sve njegove slike. 

Francuska vlada i bivša talijanska socijaldemokratska vlada ranije su postigle sporazum da će talijanski muzeji u tu svrhu Louvreu posuditi Leonardove slike. Ali sada Lucia Borgonzoni, članica desne stranke Liga i državna podtajnica za kulturu, želi o tome ponovo pregovarati. Kaže da je Leonardo bio Talijan koji je "samo umro" u Francuskoj. 

"Stvarno bih željela razumjeti zašto je ministar kulture Talijanske Republike odlučio Leonardovo ime predati Francuskoj", rekla je Borgonzoni.

Važna dijela poput Vitruvijeva čovjeka (Uomo vitruviano), koji čuva venecijanska Galleria dell'Accademia, trebaju ostati kod kuće, tvrdi Borgonzoni.  

Louvre sada ima gotovo trećinu Leonardovih slika, uključujući i najslavniju Monu Lisu. Leonardo je tu sliku prodao francuskom kralju Franji I. za kojeg je radio tri godine. 

Francuska bi na posuđene Leonardove slike trebala uzvratiti time što će talijanskim muzejima posuditi slike drugoga talijanskog renesansog majstora, Raffaella Santija da Urbina, u povodu 500. godišnjice njegove smrti 2020. godine. 

Italija će Leonardovu obljetnicu obilježiti izložbama u Torinu, Milanu, Firenci i malenome toskanskom selu Vinciju, njegovu rodnom mjestu. 

Galerija Uffizi u Firenci počet će prva, velikom izložbom o Codexu Leicesteru, zbirkom Leoardovih znanstvenih spisa, koji se smatraju najskupljim rukopisom na svijetu. U vlasništvu je Billa Gatesa koji ju je kupio na dražbi 1994. za 30,8 milijuna dolara. 

U međuvremenu, talijanski ministar kulture Alberto Bonisoli pokušava smiriti situaciju s posudbom slika i govori da sporazum s Francuskom nije niti došao do faze realizacije. S francuskim kolegom Franckom Riesterom pokušat će naći rješenje na sastanku u Milanu 28. veljače. 

"Kada su u pitanju obljetnice i velike izložbe, uvijek se vode bitke", kaže direktorica firentinskog muzeja Galleria dell'Accademia. Ovaj postojeći se ne treba preuveličavati, dodaje. 

Francuski mediji to vide drugačije i tvrde da se spor mora riješiti na razini država, a ne muzeja. Ali s obzirom na političke odnose dviju zemalja u posljednje vrijeme, diplomatski konsenzus teško je zamisliti.