Knjigu "Rječnik novoštokavske ikavice benkovačkoga kraja" autora Alojza i Eduarda Pavlovića objavio je zadarski Ogranak Matice hrvatske.

Urednik i recenzent knjige Josip Lisac smatra kako "Rječnik" može biti izvanredno koristan kao izvor spoznaja za jezikoslovce i druge znanstvenike.

Obradba riječi je, ističe Lisac, uglavnom leksikografski elementarna pa izvrsno može poslužiti svrsi. "Rječnik odražava razne leksičke slojeve, a uključuje i riječi za predmete koji se više ne upotrebljavaju", naglašava urednik i dodaje kako će ovo golemo leksikografsko djelo zauzeti lijepo mjesto u hrvatskoj dijalektološkoj literaturi.

Recenzentica knjige Vesna Jakić - Cestarić, koja je sudjelovala i u akcentiranju rječničke građe, ističe kako "Rječnik" nije samo  zbir govornih jedinica nego i odraz života. Govor će se lako razabrati s njegovim osnovnim štokavskim osobinama i s novinama u njemu, tvrdi Jakić-Cestarić i dodaje kako govor pokazuje dosljedno gubljenje fonema /i/ u slogu iza naglašenoga sloga i prelaženje /o/ u /u/.

Podsjeća kako mnogobrojni turcizmi odražavaju tursku vlast pa i vrijeme kad su ovi novoštokavci ikavci došli u benkovački kraj nakon što su od početka XVI. stoljeća čakavci počeli bježati pred Turcima.

Jakić-Cestarić ističe i kako su u "Rječniku" zastupljeni dalmatinizmi i venecijanizmi primljeni nakon potiskivanja Turaka u XVII. stoljeću.

Autori pak u proslovu napominju kako "Rječnik" obuhvaća govor do Domovinskoga rata novoštokavske ikavice izmiješane s arhaičnom predkačićevskom ikavicom benkovačkoga kraja.

Težište je, navode, usmjereno na naselja Grada Benkovca - Benkovac, Benkovačko Selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kašić, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lepuri, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Benkovački, Podgrađe, Podlug, Popovići, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane.

Autori ističu kako rječnik nije samo posebnost navedenoga prostora jer je veći dio leksika poznat širem području Ravnih kotara, Bukovice i Dalmatinske zagore te Like.

Do Domovinskoga rata, naglašavaju autori, taj se govor vrlo teško mijenjao i bio nepatvorena svojina puka toga kraja te njegovo prepoznatljivo obilježje.

Napominju kako "Rječnik novoštokavske ikavice benkovačkoga kraja" ima 670 str., oko 13 tisuća osnovnih riječi koje se govore u različitim oblicima, manji dio neikavskih riječi, riječi iz standardnoga hrvatskog jezika, dio najčešćih uobičajenih riječi iz svakodnevice, imena i prezimena te imena naselja benkovačkoga kraja, preoblikovane tuđice u ravnokotarskom (bukovičkom) govoru, tuđice u širokoj uporabi, nazive iz radova  (običaja, kulture, igre...), nazive oružja i njegovih dijelova, nazive oruđa i njegovih sklopova.

Sve riječi su, napominju, akcentirane u svim oblicima pa tako i određene sklonidbe imenica, pridjeva, zamjenica, glagola, glavnih brojeva itd.

U Rječniku je izrađena i etimologija riječi, moguća usporedivost s riječima iz tzv. mrtvih jezika, živih jezika ili njihovih sačuvanih arhaičnih oblika.

Autori daju i informacije i o postanku riječi, razvoju značenja riječi prema korijenu što omogućuje uvid u njihovo razlikovanje od današnjih oblika.

U "Rječniku" su objavljeni karta mjesta benkovačkoga kraja, kratki opis tih mjesta, ričnik, kratice, znakovi i indeksi, ogledni prilozi govora te literatura.

Književnik Alojz Pavlović rođen je u Korlatu. Autor je više romana, zbirki priča i drama, među kojima i zbirke kratkih priča "Moja braća". Liječnik i slikar Eduard Pavlović rođen je u Korlatu 1950. Autor je stručnih radova iz područja socijalne psihijatrije, a s bratom Alojzom dosad je objavio dvije knjige iz povijesti.