Hrvati i tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) tema je izložbe koja je u prostorijama biogradskog Zavičajnog muzeja otvorena ovih dana.

Postavljanje ove vrijedne izložbe u sklopu je obilježavanja Dana grada Biograda i blagdana Svete Stošije, njegove nebeske zaštitnice, a koji sa slavi i obilježava 15. siječnja. O samom značenju izložbe i njezinoj vrijednosti govorio je prigodom otvorenja izložbe Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja grada Biograda, dok je samu izložbu otvorio je djelatnik muzeja stažist Dario Brajković. U nazočnosti nešto manjeg broja posjetitelja o izložbi je govorio njezin autor Damir Stanić.

Tridesetogodišnji rat bio je veliki europski sukob, koje je ostavio krucijalne posljedice na političke odnose i društvenu strukturu europskih država ranog novog vijeka. Iako iniciran sukobima između katolika i protestanata u Svetom Rimskom Carstvu Njemačke Narodnosti, rat je ubrzo poprimio paneuropski karakter. No, zaraćene strane nije mobilizirao tek vjerski sentiment, koji je često služio primarno kao motivacijsko sredstvo ili izgovor za intervenciju, nego je ulazak u rat diktirao partikularni interes pojedine države sudionice. 

Ispod konfesionalne maske često se skrivalo profano lice borbe za dominaciju na regionalnoj, odnosno u slučaju najvećih, i na kontinentalnoj razini, kazao je u svom uvodnom izlaganju Stanić. Vojni sukobi uglavnom su se odigravali na prostoru središnje Europe, primarno na teritoriju Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti, iako se ulaskom drugih država u rat sukob proširio i na susjedna područja-Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo, Kraljevinu Francusku, Ujedinjene Pokrajine, sjevernu Italiju, pa čak i na kolonijalne posjede zaraćenih strana.

Sam rat dijeli se u četiri faze - Češku i Falačku fazu, Dansku fazu, Švedsku fazu, te Švedsko-francusku fazu. Nakon desetljeća ratnih užasa i međusobnog iscrpljivanja tridesetogodišnji rat napokon je okončan potpisivanjem Westfalskog mirovnog ugovora 1648. godine, čime je na europskoj političkoj pozornici etabliran novi politički poredak koji se održao sve do ratova s revolucionarnom Francuskom krajem 18. stoljeća.

Unatoč svojoj važnosti uloga hrvatskih postrojba u Tridesetogodišnjem ratu vrlo je slabo istražena. Pitanje porijekla hrvatskih vojnika i časnika, njihove biografije i ratni put, sociopolitički status i službe unutar Hrvatsko-slavonskoga, odnosno Ugarskog kraljevstva, broj unovačenih ili mobiliziranih vojnika s hrvatskog prostora, narodni sastav jedinica, problematika prenaglašenih optužaba za bestijalnost upućene "Hrvatima" samo su neke teme koje još nisu adekvatno rasvijetljene ili su pak potpune neistražene. 

Na izložbi pod nazivom "Tko su bili ti strašni Hrvati" koja je postavljena u muzeju grada Biograda može se vidjeti reprezentativan izbor reprodukcija arhivskog, bibliotečnog i likovnog gradiva o hrvatskim postrojbama u Tridesetogodišnjem ratu, pohranjenog u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu, Hrvatskom povijesnom muzeju u  Zagrebu, Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke Nadbiskupije, Austrijskom državnom arhivu u Beču, Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani, Vojnopovijesnom muzeju u Beču i Vojnom muzeju u Stockholmu.