Mjesec hrvatske knjige koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenog i ove će godine biti prigodno obilježen u gradu Biogradu. Tim povodom u Gradskoj knjižnici upriličeno je prvo od događanja koja će tijekom mjeseca knjige održavati u ovom prostoru.

Uz pozdrav nazočnima ravnateljica knjižnice profesorica Jelka Sipina kazala je kako je ovogodišnja manifestacija posvećena baštini. Poznato je, kazala je ona, da je glagoljica najveća posebnost hrvatske nematerijalne baštine, te našeg nacionalnog i kulturnog identiteta, stoga je Gradska knjižnica Biograd u suradnji s Udrugom glagoljaša iz Zadra upriličila ovo predavanje o glagoljici u biogradskom kraju.

Predavači, vrsni poznavatelji ove tematike bili su otac Jozo Milanović iz samostana Ćokovac na otoku Pašmanu, Draženko Samardžić ravnatelj biogradskog Zavičajnog muzeja, te kao moderator večeri profesorica Danijela Deković, zaljubljenica u glagoljicu, osnivačica Male škole glagoljice u Sv. Filipu i Jakovu te predsjednica zadarske Udruge glagoljaša. 

Govoreći o glagoljaštvu kod benediktinaca i benediktinske zajednice biogradskog kraja, otac Jozo je naglasio kako je Grad Biograd ali i njegovo šire područje važno za benediktince i to zbog činjenice što je u ovom gradu osnovana Biogradska biskupija i to već sredinom 10. stoljeća. Valja istaknuti da je kralj Petar Krešimir IV. 1059. godine dao osnovati benediktinski samostan, a poznata je činjenica, da je postojao muški samostan sv. Ivana i ženski sv. Tome, a koji su bili samostalni i isticali se svojim radom. Među brojnim spisima iz tog vremena, kaže se i da su benediktinci toga doba bili izvorište takozvane trojezične i tropismene  kulture. Uspješno su djelovali su sve do 1126. god, kada ih do temelja ruši Venecija.

Benediktinci se potom sele u samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac  gdje nastavljaju s plodnim radom sve do 1808. godine kada ga zatvara francuska uprava. Uz tako burnu povijest prava je sreća da se red benediktinaca održao te uspio sačuvati vrijedna svjedočanstva iz kojih se danas, može puno naučiti. Tim prije što je samostan posjedovao slavnu pismohranu, skriptorij. Vrijedni rukopisi na pergameni i drugim materijalima čuvaju se u Državnom zadarskom arhivu, kao i drugi brojni rukopisi i misali koji nalaze se danas po knjižnicama svjetskih metropola.

Glagoljica i slavensko Bogoslužje ukorijenili su se u Moravskoj, Češkoj, Panoniji, Bugarskoj, Makedoniji, Bosni i Hrvatskoj, kazao je u svom izlaganju ravnatelj biogradskog muzeja Draženko Samardžić. No, u 12. stoljeću ona je nestala iz spomenutih zemalja osim Hrvatske, gdje se zadržala sve do današnjih dana. Na tom se prostoru samostalno razvijala i tu je dobila i ime glagoljica-prema glagolu glagoljati, odnosno govoriti. 

Kada danas govorimo o glagoljici onda se tu podrazumijevaju tri stvari: glagoljsko pismo, hrvatsko crkvenoslavensko bogoslužje ili liturgija, te svi dokumenti (na kamenu i papiru) koji su pisani glagoljicom. Hrvati su se kroz povijest služili latinskim pismom, glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latiničkim pismom. Kada je 1988. godine održan Znanstveni skup pod nazivom "Biograd i njegova okolica" u više izlaganja njegovih sudionika spominjala se glagoljica. 

Glagoljalo se na ovim prostorima kako kažu spisi već u devetom i 10-om stoljeću. Govorimo li o muzeološko-galerijsko izložbenom projektu na razini Županije onda možemo spomenuti da u gradu Zadru u sklopu izložbe Stalne crkvene umjetnosti postoji i glagoljaški kutak. Također na otočiću  Školjiću Galevac u sklopu franjevačkog samostana postoji glagoljska zbirka koja se sastoji od glagoljskih rukopisa i tiskanih liturgijskih knjiga, a valja istaknuti da u Osnovnoj školi Sv. Filip i Jakov već godinama djeluje mala škola glagoljice. 

Iz rada ove škole, koju vodi profesorica Danijela Deković  narastao je i projekt koji se pod nazivom  Ajmo dico glagoljati ili Sabor glagoljaša Rogovo slovo, održava već niz godina. Na ovim skupovima okuplja se veliki broj stručnjaka, znanstvenika i ljubitelja glagoljice, što najbolje potvrđuje njihovu vrijednost i opravdanost. 

Prije nekoliko godina osnovana je na području županije i Udruga glagoljaša, a svakako treba kazati kako na zgradi Gradske uprave grada Biograda kao i na prilazima i ulazima u grad stoje ploče s natpisima i na glagoljici. Stoga je jedan od primarnih ciljeva Udruge glagoljaša ovog područja očuvati i promovirati glagoljsku baštinu, glagoljsko pismo, glagoljaško pjevanje, te ono mora biti zastupljeno na svim razinama hrvatske pismenosti, točnije od osnovne i srednje škole do visoko obrazovnih ustanova i to ne kao fakultativni predmet, nego predmet koji će biti obavezan i jednako zastupljen kao ostali predmeti, kazao je između ostalog ravnatelj Samardžić.