U srijedu, 10. listopada 2018. u Kneževoj palači otvorena je izložba „Bruno Milić- Zadar i umjetnik ili o umjetniku i gradu” koja je ostvarena u suradnji Državnog arhiva u Zadru, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Oris-Kuća arhitekture i obitelji Milić.

Nakon zagrebačke premijere u lipnju 2018. godine izložba je dobila i zadarski postav, a u sklopu izložbe predstavljena je knjiga koja se bavi dosad gotovo neistraženim dijelom arhitektonskog opusa Brune Milića.

Prisutnima su se obratili u ime organizatora ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić, glavni i odgovorni urednik monografije izv. prof. Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Zlatko Karač, autor i kustos izložbe doc. dr. sc. Dražen Arbutina i kćer Brune Milića Vesna Matijević.

Arhitekt Bruno Milić rođen je u Rijeci 1917. godine diplomirao je na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1942., poslijediplomski studij pohađao je 1958. na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Parizu, a doktorirao je 1980. u Zagrebu.

Bio je jedan od najuglednijih i najistaknutijih nastavnika, predstojnik Katedre za urbanizam, dekan i profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Utemeljitelj je postdiplomskih studija urbanizma i graditeljskog naslijeđa i njihov dugogodišnji predavač, a sudjelovao je i u postdiplomskim studijima bliskih fakulteta.

Tijekom fakultetske karijere duge gotovo četiri desetljeća profesor Milić djelovao je i kao aktivan projektant i urbanist, pa je upravo u tome periodu nastao najveći broj njegovih kapitalnih projekata i realizacija poput natječaja i više razina planova i projekta izrađenih za potrebe obnove povijesne jezgre Zadra; natječaja i planova za Novi Zagreb i zonu Trnja; studija restitucije Maksimira; studije sveučilišne grupacije na Šalati; planova za više lokaliteta na Jadranu i dr.

Njegovo je djelovanje nekoliko desetljeća prije smrti obilježio pedagoški rad na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te čitav niz knjiga koje je priredio i izdao, a koje obrađuju povijest urbanizma na vrlo kompleksan i sadržajan način.

Profesor Milić dobio je za svoj rad mnoga visoka priznanja – nagrade Viktor Kovačić i Vladimir Nazor za životno djelo, Nagradu HAZU za doprinos znanosti te nagradu Neven Šegvić za publicistički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture.

Bruno Milić bio je umjetnik, bio je arhitekt-projektant; Bruno Milić bio je inženjer čije je djelovanje jednako kompleksno kao i  arhitektura.

Izložba ostaje otvorena do 20. listopada 2018.