Tjedan proglašavanja dobitnika Nobelovih nagrada počinje u ponedjeljak, ali ove godine ima veliku prazninu - Švedska akademija neće dodijeliti nagradu za književnost.

Akademija je u svibnju objavila da ove godine neće objaviti laureata za književnost, nakon što je seksualni skandal otkrio duboke podjele među članovima odbora za dodjelu. Odluka je uslijedila zbog manjka povjerenja javnosti u instituciju, pojašnjeno je. 

Odluka da se 'preskoči godina' u dodjeli Nobela nije bez presedana, ali to se nije dogodilo od 1949. Američki pisac William Faulkner svoju je nagradu za tu godinu primio iduće. Tako bi i 2019. trebalo biti proglašeno dvoje dobitnika za književnost.  

U međuvremenu, ostale nagrade idu uobičajenim tijekom.

Dobitnik Nobela za medicinu bit će objavljen u ponedjeljak. Laureata određuje 50-člano vijeće Karolinska instituta u Stockholmu. 

U utorak je na redu Nobel za fiziku, a u srijedu za kemiju.

U petak će se objaviti dobitnik nagrade za mir, a u ponedjeljak 8. listopada za ekonomiju. 

Osim prestiža, nagrada donosi i devet milijuna švedskih kruna (oko 6,5 milijuna kuna). Svečano uručenje je po tradiciji 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.

Osim znanstvenih postignuća, u središtu pozornosti bit će broj nagrađenih žena pošto je u povijesti Nobelovih nagrada tek svaka dvadeseta nagrada pripala ženama. U znanstvenim disciplinama u posljednje tri godine nije bilo nijedne. 

Goran Hansson, tajnik Švedske akademije znanosti koja proglašava dobitnike Nobela za fiziku, kemiju i ekonomiju, kaže da je razlog tome činjenica da je u prošlosti bilo mnogo manje žena u znanosti nego što ih je danas, a nagrade se često dodjeljuju za otkrića kojima trebaju desetljeća da se potvrde i verificiraju. 

U međuvremenu je u jeku tradicionalno nagađanje, pa i klađenje, o dobitniku Nobelove nagrade za mir. Ove je godine Norveški odbor primio 331 nominaciju, što je drugi najveći broj u povijesti. 

Analitičari kažu da bi 2018. mogla biti nagrađena borba protiv seksualnog nasilja, pa se kao mogući dobitnici spominju kongoanski liječnik Denis Mukwege, voditelj bolnice za žrtve silovanja, jezidska aktivistica Nadia Murad Besse, dobitnica nagrade Saharov prije dvije godine ili pokret #MeToo. 

Veliki napredak ka miru ove je godine ostvaren u odnosima Sjeverne i Južne Koreje, ali su analitičari uglavnom suglasni da je prerano za nagrade predsjednicima Moon Jae Inu i Kim Jong Unu. 

Povijest

Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane.

Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo oplodi i iskoristi za nagrađivanje "onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu".

Nobel je specificirao da se jednaki novčani iznosi daju za "najvažnija otkrića" u fizici, kemiji, medicini, kao i za izniman doprinos u svijetu literature.

Peta nagrada bit će za mir, "osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa", napisao je Nobel.

Od 1901. godine, kada su dodijeljene prve nagrade, financira ih Nobelova zaklada.

Nobelovu nagradu za ekonomiju, jedinu koja nije navedena u Nobelovoj oporuci, financira švedska središnja banka, koja ju je i pokrenula 1968. u povodu 300. godišnjice osnutka banke.

Nobel je umro bez djece, a sadržaj oporuke iznenadio je mnoge, uključujući i njegovu obitelj.

Dvojica nećaka pokušala su poništiti oporuku, a čak se i švedski kralj Oskar II. protivio dodjeli nagrada jer ih nije smatrao dovoljno domoljubnim. 

Kako bi zbrka bila potpunija, Nobel nije imenovao izvršitelja oporuke niti je brojne institucije, kojima je namijenio uloge u dodjeli nagrada, pitao jesu li uopće voljne u tome sudjelovati.

Nakon tri godine natezanja ipak su svi pristali.

Tako Karolinska institut dodjeljuje nagradu za medicinu, Norveški odbor nagradu za mir, Švedska akademija onu za književnost, a Kraljevska akademija znanosti nagrade za fiziku i kemiju.

Brojke i zanimljivosti o Nobelovoj nagradi:

- Šest laureata odbilo je nagrade. Dvojica su to učinila svojevoljno, Francuz Jean-Paul Sartre odbio je 1964. nagradu za književnost jer je smatrao "da si pisac ne smije dopustiti da postane institucija" i vijetnamski premijer Lu Duc Tho koji je 1973. odbio podijeliti Nobelovu nagradu za mir s američkim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. Adolf Hitler zabranio je trojici njemačkih dobitnika da prihvate nagrade, Richardu Kuhnu (kemija, 1938.), Adolfu Butenandtu (kemija, 1939.) i Gerhardu Domagku (medicina, 1939.) dok su sovjetske vlasti prisilile Borisa Pasternaka da 1958. odbije nagradu za književnost.

- Osam laureata rođeno je 28. veljače i 21. svibnja. To su najčešći rođendani dobitnika Nobela.

- Dvanaest puta je ocjenjivački sud za dodjelu nagrade za medicinu razmatrao nominaciju oca psihoanalize Sigmunda Freuda. I odbio je svaki put. Njegov rad nema znanstvenu vrijednost, zaključili su. Nominacija Mahatme Gandhija, koji također nije dobio Nobela, razmatrala se četiri puta.

- Sedamnaest je godina imala najmlađa dobitnica, Malala Jusufzai iz Pakistana (nagrada za mir, 2014.), a najstariji je dobitnik Amerikanac Leonid Hurwicz (ekonomija, 2007.), kojem je tada bilo devedeset.

- Osamnaest dobitnika povezano je s dva sveučilišta koji imaju najviše Nobelovih nagrada: Stanfordom i Berkeleyjem.

- Dvadeset i sedam pisaca na engleskom jeziku dobilo je nagradu za književnost, 14 na francuskom, 13 na njemačkom, 11 na španjolskom.

- Četrdeset i devet žena dobilo je Nobelovu nagradu, uključujući Marie Curie koja ju je zaslužila dvaput (fizika 1903. i kemija 1911.). Žene najteže dobivaju nagrade za ekonomiju (samo jedna) i za fiziku (tek dvije). 

- Četrdeset i devet puta su razni ocjenjivački sudovi odlučili da nagradu ne zaslužuje nitko. Nagrada za mir nije imala dobitnika u 19 navrata, posljednji put 1972. godine.

- Pedeset godina mora proći prije nego što rasprave o kandidatima postanu javne.

- Šezdeset sedam su prosječne godine dobitnika nagrade za ekonomiju, što je najviša prosječna dob, a najmlađi su dobitnici za fiziku, u prosjeku imaju 55 godina.

- Nobelovu nagradu dobilo je 923 ljudi, uključujući četiri znanstvenika koji su je dobili dvaput. Nagradu je zaslužilo i 26 međunarodnih organizacija. Više od trećine dobitnika rođeno je u Sjedinjenim Državama (371), slijede ih Britanci s 129 i Nijemci sa 108 dobitnika.

- Tisuću tristo pedeset ljudi tipično se poziva na gala banket u čast dobitnika, koji se svake godine održava 10. prosinca u gradskoj vijećnici u Stockholmu. Na prvu svečanu večeru 1901. bilo je pozvano 113 ljudi.

- Devet milijuna kruna dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. Ako ih ima više u istoj disciplini, nagradu dijele na jednake dijelove. Dobitnici nagrade za književnost imaju najviše izgleda da cijeli iznos ostane njima, 105 puta je u toj disciplini proglašen samo jedan laureat.