Godišnja skupština Hrvatskog geografskog društva – Zadar održat će se u petak 6. travnja u 17:30 sati u multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Na skupštini će biti uručena godišnja nagrada Federik Grisogono u tri kategorije.

Za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini 2016./2017. nagrade će dobiti najuspješniji studenti Odjela za geografiju, Sveučilišta u Zadru (Josipa Golomboš, Josip Mikinac, Filip Ergotić, Darija Borić, Nediljko Ralica i Josip Šetka), nagradu za promicanje geografske struke i znanosti Josipa Zanki, prof., Osnovna škola Smiljevac, a nagradu za znanost prof. dr. sc. Laura Šakaja.  

Nakon skupštine uslijedit će predavanje prof. dr. sc. Laure Šakaja Simbolizam krajolika. 

Laura Šakaja redovita je profesorica na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Studirala je na Abhaskom sveučilištu u Suhumiju i Moskovskom sveučilištu "M. V. Lomonosov". Doktorirala je 1997. godine na Geografskom odsjeku Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao suradnica te savjetnica u Zavodu za kulturu Ministarstva kulture Hrvatske (1989-2000), a zatim kao znanstvena suradnica u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu (2001-2004). Na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlena od 2004. godine, predaje kolegije Kulturna geografija, Geografija Angloamerike i Geografija Rusije na dodiplomskom studiju te kolegij Geografija kulturne ponude na diplomskom studiju.

Bila je glavna i odgovorna urednica znanstvenog časopisa Migracijske i etničke teme (2002.-2004.), suvoditeljica međunarodnog kursa "Divided societies" u Inter University Centre u Dubrovniku (2006.-2008.). Autorica je knjiga "Kultura i prostor: prostorna organizacija kulturnih djelatnosti u Hrvatskoj" (1999) i „Uvod u kulturnu geografiju“ (2015) te tridesetak znanstvenih radova iz područja socijalne i kulturne geografije. Njezin je znanstveni interes povezan s proučavanjem mentalnih karata, simboličkih krajolika, urbane toponimije te prostornih aspekata etničkih odnosa.   

Kulturni krajolik je istovremeno i izgrađena morfologija mjesta i oblik reprezentacije, složen sustav značenja. Kulturnom krajoliku može se pristupiti kao simboličkom sustavu koji upućuje na vrijednosti u skladu s kojima je organizirano društvo. Polazeći od te teze, u predavanju će se raspravljati o tome na koji nam način materijalni elementi krajolika svjedoče o vrijednosno-simboličkim sustavima odgovarajućih epoha, o društvenoj isključenosti, o političko-ideološkim stajalištima vladajućih elita te o preispitivanju društvenih normi unutar subverzivnih društvenih pozicija.