Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na početku svog mandata kao jedan od ključnih ciljeva najavila je donošenje Zakona o umjetnicima koji bi regulirao status i socijalna prava prvenstveno slobodnjaka i ljudi koji nemaju stalna primanja. No, prema podacima do kojih smo došli, još uvijek se radi na formiranju radnih skupina koje će sastavljati zakon.

Ministarstvo kulture u srpnju je na sastanku s predstavnicima strukovnih udruga u kulturi i umjetnosti imenovalo klastere - filmski, književni, glazbeni, likovni i scenski - a prema najavama, do rujna su trebali biti izabrani predstavnici koji bi radili na izradi Zakona o umjetnicima. No iz Ministarstva kažu da još razmatraju prijedloge, nakon čega tek slijedi imenovanje skupine.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u siječnju ove godine je u intervjuu za HRT najavila početak rada na novom Zakonu o umjetnicima kojim bi se riješilo pitanje njihova statusa te odredila jasna definicija umjetničkih djelatnosti, samostalnih umjetnika, stručnjaka u kulturi, strukovnih udruga, a sve u cilju očuvanja i unapređenja umjetničke djelatnosti u Hrvatskoj. S druge strane taj je zakon bitan radi ostvarivanja prava umjetnika.

Manje ljudi - produktivniji sastanci

'Ministarstvo kulture imenovalo je klastere, književni, filmski, glazbeni, likovni i scenski, te su zadali da svaki od njih izabere svog predstavnika koji će sudjelovati na sastancima za koje je Ministarstvo kulture u srpnju reklo da bi trebali krenuti u rujnu. Tzv. književni klaster (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca i Hrvatsko društvo pisaca) predložio je Ministarstvu kulture dvoje predstavnika – Hrvoja Kovačevića (DHK) i Laru Hölbling Matković (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca)', kaže za tportal Ana Brnardić, glavna tajnica Hrvatskog društva pisaca, dodajući da su i ostali spomenuti klasteri trebali izabrati svog predstavnika do 1. rujna.

Išlo se na to da buduća radna skupina bude što manja kako bi sastanci oko nacrta zakona koji već postoji bili što produktivniji', objašnjava Brnardić.

Pohvalno, ali nepotpuno rješenje

Na sastanku su bili i predstavnici Hrvatskog društva likovnih umjetnika, čija ravnateljica Ivana Andabaka kaže da imaju tri kandidata, Josipa Zankija (HDLU), Ivanu Bakal (ULUPUH) i Nikolu Radeljakovića (HDD). Za samu inicijativu ministrice Obuljen Koržinek oko novog zakona komentira kako je prijeko potrebna i pohvalna, ali da 'neće riješiti sve probleme i poteškoće s kojima se suočavaju umjetnici'.

'Razlog za to je jednostavan. Određena pitanja obuhvaćena su drugim zakonima, poput onoga o porezu na dohodak, porezu na dodanu vrijednost, o dobiti, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o autorskim i srodnim pravima, o doprinosima, financiranju javnih potreba u kulturi, javnoj nabavi i mnogim drugim. Ipak, novi Zakon o umjetnicima važno je polazište jer će uspostaviti normativni okvir za djelovanje umjetnika te dati podlogu za rad međuresorne radne skupine koja bi trebala rezultirati implementacijom paketa mjera za razvoj umjetničkog tržišta i stvaralaštva, na čemu će HDLU inzistirati. Tek tada, uz izradu nužne Strategije za razvoj umjetnosti i kulture u RH, možemo govoriti o potpunoj skrbi nadležnog ministarstva kulture za uređenje umjetničke djelatnosti i poticaja razvoja kulture u Hrvatskoj', kaže Andabaka.

Neprimjerena razina posvećenosti umjetnosti

HDLU, dodaje, okuplja preko 1.800 vizualnih i multimedijskih umjetnika iz cijele Hrvatske, a u obraćanju Ministarstvu kulture po pitanju rada na najavljenom Zakonu o umjetnicima djelovao je s još sedam vodećih strukovnih udruga iz područja vizualne umjetnosti, primijenjene umjetnosti, arhitekture i dizajna, što obuhvaća oko 6.500 umjetnika.  

'Utvrđeni problemi su podjednaki za sve strukovne udruge iz likovnog područja i tiču se ponajprije pitanja potpunog nedostatka tržišta umjetnina te nepoticanja poduzetništva u kulturi, izostanka ili neprimjerenog iznosa honoriranja autora za njihov rad, posebice za predstavljanje u javnim muzejskim i galerijskim ustanovama, fiskalno i administrativno otežanog djelovanja umjetnika na tržištu, izostanka poticaja pravnim i fizičkim osobama za kupovinu i/ili donacije usmjerene na umjetnost, neprimjerenu razinu posvećenosti umjetnosti u medijskom prostoru, obrazovnom sustavu, javnom prostoru i društvu', kaže Andabaka.

Anketa potvrdila loše stanje

To su, dalje objašnjava, potvrdili i brojni odgovori članova strukovnih udruženja primljeni putem ankete koju je HDLU uputio samostalnim umjetnicima (poput članova Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika), zaposlenim (u drugom zvanju, npr. na Akademiji likovnih umjetnosti) i nezaposlenim umjetnicima, a koju su trebali ispuniti do 20. kolovoza, kako bi udruženje do 1. rujna bilo spremno izaći s najvažnijim prijedlozima za sadržaj zakona. Krajnji rok za predaju odgovora bio je 15. rujna.

Pomoć honorarcima

Kad je najavila početak rada na novom zakonu o umjetnicima, ministrica Nina Obuljen Koržinek rekla je kako bi on najviše trebao pomoći honorarcima jer je njih najviše i pogodila porezna reforma koja je na snazi od početka ove godine. Prema njoj je, podsjetimo, uvedeno plaćanje obaveznih doprinosa na autorske naknade, odnosno honorare.

'Ono što je dogovor između ministra financija i mene jest da u Ministarstvu kulture tijekom ove godine temeljito razmotrimo i iziđemo s prijedlogom Zakona o umjetnicima koji će drugačije urediti položaj umjetnika, koji će na kvalitetniji način urediti određene registre. Kad budemo imali (riješen) taj preduvjet, moći ćemo puno lakše razgovarati s Poreznom upravom o različitim poreznim tretmanima koji su potrebni, koje imaju i sve europske zemlje, i vjerujem da ćemo uspjeti u tome razgovoru napraviti sustav koji će biti puno povoljniji za umjetnike od onoga što je bilo do uvođenja doprinosa na autorske honorare', rekla je tada ministrica Obuljen Koržinek.

Iz Ministarstva kulture tvrde da je u tijeku evaluacija prijedloga koje su im uputili predstavnici različitih strukovnih udruga, a da slijedi formiranje radne skupine za izradu zakona. Pri njegovoj izradi radit će se otvoreno i participativno, obećavaju, doznaje Tportal.