Posjetili smo Kazalište lutaka Zadar gdje je danas službeno najavljena premijera predstave "Kaštanka" - bit će to prva lutkarska verzija ove Čehovljeve novele u Hrvatskoj! Također, doznali smo i kakva je situacija u kazalištu nakon nevremena koje je pogodilo grad.

Ravnateljica Kazališta lutaka Zadar, Iris Pavić Tumpa, kaže nam da je sve prošlo manje-više u redu, većih oštećenja nije bilo, ali najgore je stanje s krovištem koje je ravno i s njim uvijek ima problema kada je kiša obilnija. U dvorani je procurilo na samo nekoliko točaka, a neke štete bilježe se u sv. Dominiku. Sve će, kaže ravnateljica, popisati i prijaviti. 

A u petak, 19. rujna, lutkari pod redateljskom palicom Vjere Vidov predstavljaju novelu ruskog klasičara Čehova - ''Kaštanka''. Priču o jednoj kujici Vidov je iskristalizirala kao priču o odrastanju, ljubavi, privrženosti i strahu. 

Mlada ekipa iz virovitičkog kazališta jako se veseli premijeri. Suradnja sa zadarskim lutkarima bila je sjajna, poručili su danas glumci za koje Vidov ima samo lijepe riječi. "Oni žive lutke, lutke su dio njih", poručila je Vidov. A oni su - Sara Lustig, Dominik Karakašić, Goran Vučko i zadranka Irena Bausović.

Zašto Čehov?

Vjera Vidov kaže da je ideja stigla od Mirana Hajoša, ravnatelja Kazališta lutaka Virovitica, koji joj je poslao novelu i pitao je misli li da se djelo može lutkarski obraditi.

"To je jedan od mojih omiljenih autora", priznaje.

Dramaturginja predstave je Petra Mrduljaš, a posebno je izazovno bilo Frani Papiću koji se ''uhvatio'' efekata sa svjetlom po prvi put samostalno.

Za odličnu glazbu pobrinuo se Igor Korlić, a kostimografiju i scenografiju postavlja Natalija Burnos.

O PREDSTAVI:

Čovjekov najvjerniji prijatelj Kaštanka je jedna od najslavnijih Čehovljevih kratkih priča i odlikuje se glavnim kvalitetama koje obilježavaju i ostatak njegova opusa, a to su prvenstveno duboko razumijevanje ljudske psihe i atmosfera koja čitatelja neodoljivo uvlači u Rusiju na prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stoljeće. Kaštanka je doista obilježena snažnim ruskim koloritom, ali istodobno je i univerzalna pripovijest o ljubavi, odanosti i odgovornosti.

Čehov je slavan satiričar društva, a u ovoj priči bespoštedno prikazuje ljudske slabosti iz vizure čovjekova najboljeg prijatelja: psa.

Kroz oči kujice Kaštanke ljudski svijet nazire se u punini svoje bijede, ispraznih nastojanja i slabosti. Pas ne osuđuje. Pas se vodi svojim elementarnim nagonima. Treba hranu i toplinu, ali i ljubav. Upravo zato što promatra ljude kroz prizmu potrage za ljubavlju, čitatelja/gledatelja izaziva da se zapita koliko je čovjek ljubavi sposoban pružiti i kakvim se sve izgovorima služi kada je njegova ljubav manjkava.

Kaštankin svijet prvenstveno je svijet mirisa (mirisa piljevine, blata, čaja, votke, mesa), ali najvažniji orijentir njezina postojanja je gazda. On je središte njezina svijeta, izvor sigurnosti i pripadnosti. Za to se psić odužuje bezrezervnom ljubavi koja jednako strpljivo prihvaća i milovanja i udarce, i tepanje i psovke. Kada se izgubi i na koncu udomaći kod novoga „gazde“, cirkusanta koji nastupa s uvježbanim životinjama, Kaštanka će se naći u dvojbi: je li bolji gazda koji te ne tuče i hrani, ali uvjetuje svoju ljubav, ili je bolji grub, nepredvidljiv i nepouzdan gospodar koji te voli bezuvjetno, ali „na svoj način“.

Dvojba je to u kojoj se nijedan čovjek ne bi volio naći, a Čehov traži da porazmislimo u čemu smo gori od psa, trebamo li se katkad ugledati u pseću ljubav ili ipak prestati ljubavlju nazivati široku paletu odnosa temeljenih na patnji i neslobodi.

Predstava je namijenjena malo starijoj publici - od 5. razreda pa na dalje. Dakle, 19. rujna u 20 sati, rezervirajte mjesto na vrijeme!