Od 23. lipnja do 25. lipnja održat će se osmi festival čipke u Pagu.

Korijeni bisera sredozmnog ručnog rada, paške čipke, seže sve do antičke Mikeni gdje je trgovinom došla do Paga. Prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki, te se njihovom zaslugom paška čipka širi do Beča i Venecije. 

U razdoblju od 1906. do 1943. godine paška čipka je prikazana na brojnim izložbama diljem svijeta, u Londonu, New Yorku, Budimpešti, Beogradu, Beču, Milanu, Pragu, a na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine osvaja zlatnu plaketu kao iznimno vrijedan ručni rad.

U novijoj povijesti se 1906. godine Frane Budak gradonačelnik Paga je utemeljio Čipkarsku školu izrade paške čipke u kojoj je prva učiteljica bila Nina Rakamarić koja je pedagošku obuku stekla u Beču.

Frane Budak je ujedno izdvojio čipku od ostalih uporabnih predmeta kao što su zavjese, maramice, pokrivači, plahte i drugi a prikupio je i izradio oko pedesetak izvornih nacrta po kojima se i danas izrađuje paška čipka.

Uz čipkarsku školu u očuvanju tradicije paške čipke izrazitu ulogu igra i Udruga paških čipkarica "Frane Budak" iz grada Paga koji imaju znatnu količinsku izradu čipke.

Ovo "bijelo zlato" kako ga zovu sve više postaje predmet koji se ističe svojom umjetničkom vrijednosti i izgledom te nije neuobičajeno da se vidi uokvirenu na zidu kao sliku. Jedna od posebnosti paške čipke je da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade te njihov uzorak prenosio sa koljena na koljeno, sa majki na kćeri usmenom predajom i praktičnim radom. 

U gradu Zadru je čak otvorena i galerija paške čipke sa primjercima čipke starim i više od stotinu godina.