Svjetionici istočne obale Jadranskog mora

Jadranski svjetionici nepravdom prošlih vremena ostali su po strani u stručnom istraživanju njihove povijesne uloge, kao i ljudi čijom su brigom opstali do današnjih dana. Razlog leži u vojno-strateškom značenju tih objekata, gdje više od stoljeća civili (izuzev svjetioničarevih obitelji) nisu imali pristup, a većina arhivske građe o planiranju i njihovoj gradnji nalazi se u Beču i Trstu.

Impresivni arhitektonski objekti svjetionika spomenici su ne samo hrvatske nego i europske kulturne baštine  jer dijele zajedničku prošlost i interes u očuvanju najsigurnijeg plovnog puta prema srednjoeuropskom kopnu. Zanimanje svjetioničara izumire, a s njima i svjesnost o plemenitosti svjetla i sigurnosti što pomorcima i danas, posebno u olujnim noćima, ulijevaju nadu.

Što radimo?

Plovidbom brodom na jedra obilazimo svjetionike istočne obale Jadranskog mora, te pritom bilježimo i opisujemo pisanim, foto i filmskim sadržajem fenomen jadranskih svjetionika u cilju visokokvalitetne produkcije knjige (monografije) i dokumentarnog filma. Skupljenom građom i njezinom obradom te produkcijom putem knjige i dokumentarnog filma želimo prezentirati:

• Fascinantni organizacijski i graditeljski doprinos Austro-Ugarske koja je tijekom 19. i početkom 20. stoljeća projektirala i izgradila 48 svjetionika od kojih svaki predstavlja arhitektonski i ambijentalno zaseban svijet, a svi zajedno čine promišljeno markirani plovni put razvedene istočne obale Jadranskog mora. Planiranje njihove izgradnje oslanjalo se na nasljeđe antičkog plovnog puta čiju zanemarenu povijesnu baštinu pronalazimo u susjedstvu današnjih svjetionika izgrađenih stoljećima kasnije.
• Istražujući svjetionike, istražujemo i svjetioničare i njihov život na lanterni. Život svjetioničara kao i njihovih obitelji, površno gledajući, doima se romantičnim, no on ima i svoju slojevitu sociološku priču. Smatramo da nikada ispričana priča o hrvatskim svjetionicima i anonimnim ljudima, koji svojim poslom spašavaju živote drugih, ne smije biti zanemarena i jednostavno mora biti ispričana.

FAZA 1: Obilazak svjetionika (započeo 2013. – završetak 2015. godine)

Uz nautičku potporu i organizaciju plovidbe sa školom za jedriličarska znanja i vještine Academia Navalis Adriatica (ANA) obilazimo svjetionike brodom na jedra. Odlučili smo umjetničkom fotografijom i filmskim zapisom prikazati snažne i ponekad dramatične kadrove te time naglasiti udaljenost i osamljenost života na svjetionicima, ali i beskrajno olakšanje i radost njihova otkrivanja. Zato smo za većinu naših plovidbi odabrali zimsko ili rano proljetno vrijeme.

Brod na jedra, na kojemu svi članovi posade (uključujući snimatelje i pisce) sudjeluju u plovidbi i dijele dužnosti za kormilom, jedrima ili u brodskoj kuhinji, pojačava uspjeh plovidbe i čini ga autentičnim i inspirativnim. Zahvaljujući potpori i ljubaznosti Plovputa, osiguran nam je iskrcaj na lokacijama svjetionika, na kojima su nas primili i ugostili svjetioničari. Njihova svjedočanstva koja smo tada zabilježili držimo vrijednim dijelom našeg projekta.

FAZA 2: Produkcija knjige (2015. godina)

Elementi koji grade knjigu su umjetnička fotografija, kraći putopisni prikaz plovidbe i otkrivanja svjetionika te lirski motivi koji opisuju život svjetioničara. Knjigu planiramo izdati na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, obujma od 160 do 200 stranica, na kvalitetnom papiru i s tvrdim koricama.

FAZA 3: Produkcija filma (2016. godina)

Planiramo producirati dokumentarni film u trajanju min 45 minuta koji će dočarati dramatičnost plovidbe i života na svjetionicima. Film će biti predstavljen na festivalima dokumentarnog filma, a u planu je i njegova nezavisna distribucija .