Danas na Morskom utorku u Gradskoj knjižnici doznajte više o fascinantnom otkriću astronomske tablice u zadarskom dokumentu!

Kalendar svetog Krševana pronađen je 1968. u Bodlean Library u Oxfordu, a da se radi o zadarskom dokumentu razvidno je iz popisa svetaca zadarskih titulara.

Kao poseban prilog, kalendar sadrži tablice s astronomskim podacima koji se inače koriste u orjentaciji na otvorenom moru.

Važna pojedinost kad je riječ o tablicama je ta da se radi o tek trećem poznatom dokumentu te vrste (nakon Toledskih i Alfonskovih tablica). Transkript je krajem osamdesetih izradio dr.sc. Josip Balabanić, tada ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a preslik  je, na inicijativu Udruge kapetana i poručnika trgovačke mornarice iz Zadra, otkupio Hrvatski državni arhiv pod ravnateljstvom dr. sc. Josipa Kolanovića. Udruga je otkup financirala sredstvima koja je, kao donaciju, dobila od Zagrebačke banke.

Tablice datiraju iz 1292. godinu, ali se iz astronomskih podataka vidi da nisu rađene za Zadar nego vjerojatno za Sevilu u Španjolskoj. Temeljem podataka iz tablica (prilagođenih geografskoj širini Zadra) arhitekt Nikola Bašić osmislio je kompleks Pozdrav suncu, a krajem 2015. autori transkripta (dr.sc Balabanić i dr.sc.Kolanović), u suradnji sa Zadarskim sveučilištem (dr.sc. Josip Faričić) pokrenuli su izdavanja monografije "Kalendar svetog Krševana", a u projekt su uključili autora rada "Nautička analiza efemeridskog dijela kalendara svetog Krševana" (dr. sc. Maksim Klarin). Na tekstu monografije trenutno se obavljaju recenzije, a sve bi moglo biti završeno do kraja godine ako recenzije budu pozitivne.

Uz navigacijski aspekt tablice su važne i zato jer ukazuju na činjenicu da bi Zadar mogao biti jedan od najvažnijih centara preko kojeg su se znanstvene spoznaje širile Europom sjeverno od Pirineja. 

Predaje dr. sc. Maksim Klarin.