Treba li Zadar ranu glazbu? O tome su u Kneževoj palači raspravljali autoriteti za ranu glazbu, povijest umjetnosti, predstavnica Ministarstva kulture, te mladi suradnički tim za program kreativnog razvoja Zadra

Zaključeno je da postoje svi uvjeti da se ponovno vrati život ranoj glazbi u Zadru.

Zadar je grad čija je opća povijest, ali i povijest svih umjetnosti, a osobito glazbe, u razdoblju srednjeg vijeka i renesanse više nego bogata.

Zadar je grad koji je donedavno tu povijest na razini glazbenih manifestacija, intenzivno njegovao. Trebamo li se prepustiti trendovima i olako se odreći izuzetno važnog dijela gradskog identiteta? Bismo li možda trebali revitalizirati bogatstva koja stoje pred nama ali ih ne vidimo?

Je li rana glazba specifičnost ovog urbanog područja koja bi mogla poslužiti kao visoko profilirani kulturni proizvod?

O tome su sinoć u Kneževoj palači razgovarale ugledne muzikologinje Katarina Livljanić i Hana Breko Kustira, profesor povijesti umjetnosti Pavuša Vežić, te Anera Stopfer, predstavnica Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zajedno s timom za kreativni razvoj grada Zadra.

''Treba raditi malo ali dobro. To je jedini način na koji ja mislim da bi bilo dobro ubrizgati ponovno život ranoj glazbi u Zadru koji zapravo kontinuirano postoji jer, Glazbene večeri u sv. Donatu su i dalje festival na kojem se pojavljuju koncerti rane glazbe svi ovi rukopisi su još ili ovdje ili negdje gdje se do njih može doći, gdje ih se može proučavati, prostori su i dalje tu i u njima se može izvoditi glazba, sad je samo bitno ne pasti u zamke podcjenjivanja i sadržaja i publike i krenuti u posao u kojemu bi trebalo povezati i baštinu i neke zanimljive festivalske teme, pedagošku aktivnost, znanstvene simpozije, i u tome bi trebalo biti vrlo kreativan i smion.

Ja zaista vjerujem u smjelost, vjerujem u rizik i vjerujem u nešto što nam se prve godine možda obija o glavu, ali mislim da treba ići na duge pruge jer i srednjovjekovna glazba je dugog vijeka'', kazala je Katarina Livljanić.