Inicijativa "Puk'o nam je film", koja je od osnutka prošlog tjedna prikupila više od 600 potpisa istaknutih filmskih redatelja, glumaca, producenata, ali i kolega s kazališne i knjižne scene, zatražila je u ponedjeljak da njihove predstavnike što prije primi premijer Andrej Plenković kako bi se hrvatski film zaštitio od "političkih i parapolitičkih utjecaja".

"Naši su ciljevi vrlo jednostavni i jasni svakom dobronamjernom čovjeku koji čita Ustav, europske regulative i UN-ove povelje o ljudskim pravima", rekao je redatelj Antonio Nuić u prepunoj dvorani Muller zagrebačkog kina Europa.

Ocijenivši situaciju "alarmantnom", Nuić je rekao kako se o nečemu tako bitnom kao što je hrvatska kinematografija danas ne raspravlja na minimumu kompetencija, nego se uvodi novi hrvatski princip vladanja društvom, odnosno "hrvatski diletantizam u kojem neznalice i nevježe, ljudi koji su odlučili put u pakao prekriti dobrim namjerama tako da svojim briljantnim rješenjima uređuju djelatnosti o kojima nemaju pojma".

"Da bi se izbjegao sukob interesa ušli smo u sukob sa zdravim razumom, a taj će sukob prestati onda kada se cijela Hrvatska počne ponašati odgovorno i kršćanski", istaknuo je.

Uzvicima "Vukovar", "Gdje su pare" i "Lopovi" izlaganje predstavnika Inicijative kontinuirano je prekidala skupina njihovih neistomišljenika okupljena oko Zorice Gregurić iz Koordinacije branitelja.

Reagirajući na uzvike o Vukovaru Nuić im je poručio kako se klanja svim hrvatskim braniteljima i da među 600 potpisnika nema niti jednog tko ima nešto protiv hrvatskih branitelja, ali je pitanje koga zapravo oni predstavljaju.

U raspravu su se uključili i hrvatski branitelji filmski djelatnici koji se ne slažu da bi se sadašnji filmski sustav u Hrvatskoj trebao "demontirati" kako je to objasnio bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

"Mi dragovoljci borili smo za nezavisnost zemlje i da možemo slobodno snimati filmove, ova skupina hrvatskih branitelja trebala bi skinuti šape s hrvatskog filma- mi to nećemo dopustiti gospodo", poručio im je redatelj Milivoj Beader, uz ovacije i aplauz okupljenih.

Thomas Krstulović, filmski snimatelj i branitelj, rekao je kako svatko u ovoj zemlji a pogotovo hrvatski branitelji imaju pravo pitati "gdje su pare", ali se ne smije čitava filmska zajednica dovesti u pitanje."Filmski radnici su kapital, ako udarate na Hribara nemojte na nas, nama je dosta", rekao je.

Novinarka Silvija Luks ustvrdila kako je ta skupina odmaknula pažnju cijele Hrvatske s HRT-a "gdje se desetljećima događa korupcija". "Zašto niste došli na HRT kad sam ukazivala na kriminal na HRT-u i kada su me proglasili državnim neprijateljem", pitala ih je.

Povjesničar Josip Jurčević ustvrdio je kako je sve što se danas događa uzrokovala manipulacija dezinformacijama po principu "podijeli pa vladaj".

"Branitelji se protive kriminalu i korupcijskoj hobotnici, to nije samo HAVC nego i HRT, sustav koji mi plaćamo ne funkcionira, a za sve što se događa najodgovornije su institucije vlasti koje nas dijele", rekao je.

Kazalištarci bi bili presretni da imaju HAVC

Kazališna redateljica Nora Krstulović rekla je kako bi njezini kolege u kazalištu bili presretni da imaju ustanovu kao što je HAVC, koji "vjerojatno ima grešaka kao i svaki sustav kojim upravljaju ljudi, ali takve rezultate nema nijedna ustanova u hrvatskoj kulturi".

Dodala je kako je poslala pismo saborskim zastupnicima o reviziji u HAVC-u, u kojem upozorava da je Državna revizija jako prekoračila svoje ovlasti u tom slučaju, te kako je ne bi trebali usvojiti u cijelosti jer se jedino tako može osigurati samostalnost u radu HAVC-a. Pozvala je sve okupljene da naprave isto.

"Neka razmisle o posljedicama koje će imati usvajanje nalaza revizije, s obzirom da je od 2008. država svake godine radila reviziju u Ministarstvu kulture, a nikada nije tražila od Ministarstva kulture potvrde za izdvajanja viša od 200 tisuća kuna. To je kao da kazne vas jer ne iznesete račun iz trgovine, ali ne i trgovca", napomenula je. "U suprotnom će značiti da nismo svi jednaki pred zakonom, a to je rušenje ustavnopravnog poretka", dodala je.

Glumac Goran Navojec osvrnuo se na navode revizije o tome da je nemoguće vidjeti koliko hrvatski film doprinosi hrvatskoj kulturi. "Koji to računovođa, knjigovođa ili revizor može suditi o tome što pridonosi razvoju kulture, to može samo Gogoljev revizor, a znamo da je on doprinio razvoju kulture", rekao je.

Navojec kaže kako mu nije jasno niti kako je reviziji moglo promaknuti sve ono po čemu hrvatski film doprinosi kulturi - samo u predmetnoj 2015. godini bilo je više od 250 nastupa na važnim festivalima i manifestacijama,  među kojima i 22 festivala A kategorije.

"Uvredljivi su i tendenciozni pokušaji umanjivanja hrvatskog filma, svima nama od Ive Gregurevića i Vere Zime do Mustafe Nadarevića, koje se u jednoj rečenici proziva klijentelističkom bagrom", istaknuo je.

Ocijenio je kako je HAVC fantastičan sustav jer ranije mladi autori nisu imali gdje prostora razvijati svoje filmove. "Niti jedan fond u Europskoj uniji, od njih 31, nema sustav da ministri odobravaju filmove, to je nedopustiv oblik cenzure i političke kontrole", dodao je.

Filmska zajednica nisu uhljebi i kriminalci

Redateljica Dana Budisavljević ustvrdila je kako je filmskoj zajednici napravljena velika nepravda kada se o njima govori kao o uhljebima, već je riječ o marljivoj zajednici koja je često i potplaćena, nema mogućnost bolovanja, sigurno radno mjesto, a sada ju se "bez dokaza vrijeđa kao kriminalce i zločinačku organizaciju".

"Završna točka tih napada je nalaz Državne revizije koji sve ono što smo stvorili stavlja izvan zakona i kaže da mi ne postojimo", naglasila je. "Što trebamo napraviti, izrezati sve filmove, zamoliti publiku da vrate novac od ulaznica, reći stotinama gostiju na festivalima da nisu bili ovdje, spaliti  se na glavnom trgu", zapitala je.

Glumac Emir Hadžihafizbegović prenio je potporu svojih kolega iz Bosne i Hercegovine, ustvrdivši kako u regiji i šire kada se govori o filmu, svi govore kako sustav treba 'prepisati' od HAVC-a, te kako "ne bi smio prestati kontinuitet hrvatskog filma o kojemu se priča u cijeloj Europi i šire".

Predstavnici mlađe generacije filmaša podsjetili su kako je sustav HAVC-a u hrvatski film uveo više od stotinu mladih ljudi, a koji vjerojatno ne bi nigdje drugdje dobili priliku. Poručili su svima onima koji dijele umjetnike na 'lijeve' i 'desne' da je "umjetnik samo umjetnik".

"HAVC je za mlade donio mogućnost da mogu ostati i stvarati ovdje, ovo je naša zemlja i mi ovdje želimo ostati", istaknuli su.

Siniša Labrović  je rekao kako smo "sretni što ne živimo u zemlji u kojoj nema korupcije, u kojoj se država nije opljačkala tijekom privatizacije, u kojoj ljudi zbog toga nisu ostajali na ulici i u kojoj su kilometri autoputa opljačkani".

"Oni koji su sada protiv HAVC-s imaju moralno pravo i kredibilitet pitati gdje su pare, jer su se i tada bunili, učinili sve da te pljačke dovedu na čistac", ironično je komentirao.

Na predstavljanje Inicijative "Puk'o nam film" došao je i odvjetnik redateljice Ivone Juke, koji  je ustvrdio kako zapravo svi imaju zajednički interes, a to je da  se snimaju filmovi bez utjecaja politike.

Inicijativa od Ministarstva kulture, Vlade i Sabora traži da se izradi jasan i nedvosmsilen pravni okvir koji će zadržati kontinuitet dosadašnje prakse i osigurati film bez političke kontrole.

Među potpisnicima Inicijative su predstavnici svih generacija od Vatroslava Mimice do mlađih filmaša, a na skupu su uz brojne redatelje i glumce bili, među ostalima, književnici Goran Tribuson, Damir Karakaš i novinarka Željka Ogresta.